, ,

Utječe li promjena vremena i na djecu?

Čak i vrlo mala djeca podložna su nekim poremećajima prije nadolaska promjene vremena – bilo hladne, bilo tople fronte. U najranijem djetinjstvu djeca su osjetljiva na promjenu vremena zbog jednostavne činjenice što njihove prirodne obrambene sposobnosti (imunitet) još nisu sazrele. Njihov organizam još ne posjeduje “oružje “za obranu, te je stoga više izložen negativnim utjecajima promjene vremena i klime. Promjene godišnjih doba, kao zime u proljeće i ljeta u jesen, znatno utječu na dječje zdravlje.

Što je zapravo meteoropatija
Znatan broj odraslih osoba žali se na niz smetnji koje se dovode u vezu s atmosferskim poremećajima. Takova iskustva postoje odavno posebice u priobalju, kad nastupa brza promjena vremena – hladna odnosno topla fronta (bura – jugo). Promjene raspoloženja povezane s promjenom vremena (jugo –bura ) gotovo su već poslovične u tim regijama.
Pri tome se ne radi o nekakvim umišljenim problemima, koje donosi loše vrijeme, nego o stvarnim smetnjama i nelagodama, te se stoga nerijetko daju i biometeorološke prognoze za osobe koje su takovim smetnjama podložne.
Smetnje koje se javljaju, posljedica su nesposobnosti organizma koji se nije u stanju prilagoditi meteorološkim i klimatskim promjenama. Kad su u pitanju djeca, ova pojava je naglašena zbog još nedovoljne fiziološke (t. j. prirodne ) zrelosti sustava za tjelesnu termoregulaciju, mehanizma koji ima zadatak da unutarnju temperaturu tijela održava stalnom t.j 36.5 – 37° C.

Kako se meteoropatija očituje
Teško je ustanoviti na koji način se poremećaji uzrokovani promjenom vremena i klime očituju u dječjoj dobi. Još ne postoje istraživanja koja bi jasno pokazala kako promjene vremena djeluju na dijete u najranijoj dobi. Najviše što se o tome zna temelji se na zapažanjima i iskustvu: određeni simptomi koji se javljaju navode na pomisao da su najvjerojatnije uvjetovani promjenama vremena, osobito ako nepredvidljivi. Tu se prije svega spominje nemir tijekom dana i noći uz često buđenje, veće količine mokraće (poliurija), enureza (nekontrolirano noćno mokrenje u djece koja su postigla kontrolu sfinktera), pojačano znojenje, posebice u prvom dijelu spavanja.
Mnoga, inače zdrava djeca, mogu se lošije osjećati pri promjeni vremena, a bez nekih određenih simptoma bolesti (primarna meteoropatija).
U zimi se javlja niz bolesti kao posljedica hladnoće (koja pogoduje širenju kapljične infekcije), a to su : prehlada, upala uha, upala grla, glasnica (laringitis) te donjih dišnih putova – dušnika i bronha. Uzrok bolesti nije naravno sama hladnoća, nego virusi kojima hladno godišnje doba pogoduje. Ljeto je razdoblje kad se javlja toplotni udar (vrućina i velika količina vlage u zraku), te sunčanica, kao posljedica direktnog izlaganja djelovanju sunčevih zraka.

Kako ublažiti posljedice promjene vremena
Pomoć ovisi prije svega o biometeorološkoj situaciji, a manje o dobi djeteta.
Uglavnom, bilo da je meteoropatija uzrokovana zimskom anticiklonom koja znači i hladniji zrak, bilo ljetnom anticiklonom koja nosi vrući zrak, najvažnije je zaštiti djecu koja su neotporna t.j. obrambene sposobnosti njihovog organizma su slabe.
Djecu koja su osjetljiva i mlađa od dvije godine, bolje je ne iznositi van u šetnju kad je jako hladno ili jako vjetrovito, a ako to nije moguće izbjeći, treba ih obući na odgovarajući način. Odjeća mora biti lagana, topla i ne smije dijete nigdje stezati, tako da se omogući disanje kože (transpiracija) a spriječi ulazak hladnog zraka. Vunena odjeća je u tu svrhu najbolja jer se tako stvara zaštitna barijera između kože i okoline.
I po velikoj vrućini, a posebice kad je i visoka količina vlage u zraku, bolje je da osjetljiva djeca ostanu u kući i da su prikladno odjevena u laganu pamučnu odjeću.

Pomaže li odgovarajuća prehrana, te dodatni vitamini i minerali

Tradicionalna medicina ne daje nikakvu specifičnu pomoć za poteškoće koje se javljaju kao primarna posljedica promjene meteoroloških uvjeta odnosno klime. Ovaj problem je teško riješiti i sve što liječnik može učiniti je simptomatsko liječenje t.j. snižavanje temperature, unos tekućine, ublažavanje kašlja i drugo, te ako se radi o bakterijskoj infekciji, propisati odgovarajući antibiotik. Naravno na tržištu se nudi niz proizvoda – multivitamini s mineralima – koji mogu utjecati na obrambene sposobnosti organizma, no u svakom slučaju o primjeni se ipak treba posavjetovati s liječnikom koji dobro pozna dijete, te će stoga i odlučiti da li su djetetu takovi dodaci potrebni ili ne.
Vitamin C sigurno spada u one tvari koje imaju utjecaj na obrambene sposobnosti organizma, no ne treba od vitamina ipak očekivati da bude nekakav svemogući lijek. On ima važnu ulogu u nizu sustava organizma, pa tako i obrani (između ostalog mobilizira stanice bijele krvne loze na obranu) i korisno ga je davati djetetu s učestalim prehladama i upalama gornjih dišnih putova. Dnevna doza za djecu do 3-4 godine iznosi ? doza predviđene za odrasle, a to je 100-200 mg dnevno. Za djecu nakon 4. godine do 10-11 pola doze za odrasle, što znači oko 500 mg dnevno.
Vitamine je najbolje uzimati za vrijeme obroka, jer ih tako organizam najbolje iskorištava, najviše u dvije dnevne doze kroz 20 dana, zatim prekid od 10 dana, obično kroz tri mjeseca.
Umjesto farmaceutskih pripravaka vitamina mogu se dati prirodni vitamini – svježe iscijeđeni voćni sok naranče i grejpa u koji se može dodati žličica meda, 2 puta dnevno, no naravno, tek nakon navršene prve godine života.
Dodatak vitamina u jednom ili drugom obliku uputno je davati djetetu tijekom zimskih mjeseci i s promjenama godišnjih doba, te uz nagle promjene vremena s nadolaskom hladne fronte ( u našim krajevima atlantski poremećaji te sjeveroistočni praćeni hladnim vjetrom), ili pak sredozemne ciklona s obiljem oborina i vlage.

I nekoliko savjeta za roditelje
1. Dijete neka miruje t.j. ostane u kući sve dok se njegovo zdravstveno stanje ne popravi i atmosferske prilike ne smire kako ne bi dodatno došlo do slabljenja organizma. Mirovanje naravno ne znači da dijete mora ležati u krevetu, jer čim mu je bolje ono to odbija- treba mu omogućiti da se mirno igra i zabavlja (čitanje, pričanje, gledanje crtića).
2. Poticati fizičku aktivnost – to međutim ne znači da se dijete mora upisati u neke posebne tečajeve, iako oni mogu biti korisni jer stimuliraju sustav za termoregulaciju. Dovoljno je prije svega da se djetetu omogući slobodna igra i da se tako organizam jača.
3. Svakako izbjegavati izlaganje djeteta uvjetima povećane vlage tople ili hladne, te prejake ventilacije
4. Izvoditi dijete često u šetnju, u park, također i zimi, osobito kad je vrijeme sunčano i stabilno jer se tako potiče lakša prilagodba njegovog sustava za regulaciju tjelesne temperature. Mjesto za šetnju nikako nisu gradske ulice zakrčene prometom pune ugljičnog dioksida. Naravno i to nije moguće uvijek izbjeći, ali u takovim uvjetima nemojte staviti dijete u kolica ili ga voditi za ruku, nego ga nosite u naručju. Zrak je najviše zagađen u najnižim slojevima, što znači do visine od jednog metra.
5. Prostorije u kojima dijete dnevno boravi moraju imati odgovarajuću temperaturu i vlažnost bilo u ljetnom ili zimskom razdoblju: temperatura u prostoriji svakako bi trebala biti ispod 22° C, a vlažnost ne bi smjela prelaziti 60%.

Djeca su više izložena meteoropatiji nego odrasli – t.j. škode im nagle promjene vremena. Njihov sustav obrane još je nezreo i ne može se prilagoditi na odgovarajući način.
Ova problem ne treba podcijeniti i promjene djetetovog raspoloženja shvatiti kao hir i dječje mušice, nego jednu stvarnu nelagodu kojoj je dijete u nepogodnim vremenskim uvjetima podložno. Treba mu zapravo olakšati poteškoće na najbolji mogući način i prema potrebi posavjetovati se s liječnikom.
Jačanje organizma, ali bez pretjerivanja primjerenom fizičkom aktivnošću doista je poželjno uz dodatni unos vitamina i odgovarajuću prehranu. Mnogi roditelji imaju neugodna iskustva tijekom godišnjih odmora – upravo kad su se nadali da će sve biti dobro, dijete se s promjenom klime razboli. No radi se jednostavno o potrebi prilagodbe organizma na nove klimatske uvjete koja se postiže tek nakon dva tjedna boravka. Dolaskom na željeni cilj ne treba dijete odmah i predugo izlagati nepotrebnim naporima: dugi boravak na plaži, cjelodnevni boravak na snijegu i slično.Organizmu treba dati vremena da se postupno prilagodi na nove uvjete.

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply