Posts

, ,

Kako se beba adaptira na život van maminog trbuha

Prvi bebin plač je događaj kome se raduju i porodilja i medicinsko osoblje koje je učestvovalo u porođaju. On predstavlja početak procesa adaptacije na vanmaterične uslove života

U toku ovog procesa se uspostavljaju nove funkcije, koje do tada nisu postojale (disanje, regulacija temperature), a i mjenjaju neke koje su postojale, ali moraju da se temeljno prilagode novim okolnostima (krvotok, izlučivanje). Za to je potrebno određeno vrijeme. Ono za disanje iznosi – nekoliko minuta, za krvotok – oko 24 sata, za funkciju jetre – nekoliko dana, za bubrege – nekoliko tjedana, a za pojedine metaboličke i imunološke funkcije – nekoliko mjeseci.

Šta se događa u plućima pri prvom plaču?
Da bi pluća prodisala, u kratkom vremenu mora da bude odstranjena tekućina koja do časa rođenja ispunjava dišne puteve, da se plućni mjehurići trajno ispune zrakom, da se protok krvi kroz pluća poveća šest do deset puta, a dišni centar u mozgu preuzme svoju funkciju „od prvog do poslednjeg daha života“.
Bebe rođene na vrijeme, koje imaju zrela pluća i nisu pretrpjele nikakav stres koji bi loše uticao na dišni centar, dišu bez napora. Kod prijevremeno rođene,  plućna funkcija se teže uspostavlja – zbog čega im je ponekad neophodna stručna pomoć u jedinici intenzivne njege.

Šta se dešava sa krvotokom?
Prvim udisajima i podvezivanjem pupčane vrpce, krvotok se iz temelja mjenja. To rezultira prekidanjem protoka krvi kroz takozvane fetalne komunikacije – kojima je krv zaobilazila pluća, i uspostavljanjem normalnog protoka. On omogućava samostalan život, nezavisan od majčine cirkulacije.

Koja temperatura okoline bebi najviše odgovara?
Novorođeno dete je homeoterm, kao i odrasli, što znači da ima konstantnu tjelesnu temperaturu bez obzira na okolinu. Ali, raspon temperature sredine unutar kog može da održava svoju tjelesnu temperaturu konstantnom, mnogo je uži. Novorođenče se na hladnoći lako rashlađuje, a u pretoploj sredini lako pregrijava. Terminskom novorođenčetu najviše odgovara temperatura od 31-34 stupnjeva kada je golo, i oko 24 stupnjeva kada je uobičajeno obučeno i pokriveno pamučnim pokrivačem.

Za koje vrijeme novorođena beba treba da promokri?
Beba mokri i prije rođenja, a poslje rođenja bi morala da mokri bar jednom do kraja prvog dana života. Međutim, bubrežna funkcija novorođenčeta zadovoljava potrebe samo u bazalnim uslovima (kada je mala potrošnja energije), a nije dovoljna da savlada eventualna opterećenja kao što su smanjen ili povećan unos tekućine ili neodgovarajuća ishrana, o čemu treba voditi računa.

Koliko vremena bebi treba da “nauči da sisa?”
Novorođenče, pa i nedonošče, ima urođen refleks sisanja. Ali, i pored toga, popriličan broj beba ima problema sa izvlačenjem mlijeka iz majčinih dojki. Za prilagođavanje složenih mehaničkih funkcija koje obavlja sistem organa za varenje, obično je dovoljno sedam dana od rođenja. Nakon tog perioda – zdrava, terminska beba bi trebalo da sisa bez problema i polako dobija u tjelesnoj masi. Digestivni sistem donesenog novorođenčeta je u potpunosti sposoban da provari majčino mlijeko. Svaka druga vrsta hrane za njega predstavlja opterećenje i izvor mogućih komplikacija.

Zašto neke novorođene bebe požute?
Novorođenče ima gušću krv od odraslih, jer ima veći broj eritrocita (crvenih krvnih zrnaca) – koji su mu prije rođenja bili potrebni u uslovima smanjene koncentracije kisika u odnosu na njegovu količinu u zraku. Kako pri udisanju atmosferskog zraka ta količina eritrocita predstavlja višak – on se razgrađuje u jetri. Tom prilikom, crveni piment hemoglobin se pretvara u žuti – bilirubin. Najčešće, novorođenačka žutica nastaje zbog nezrelosti jetre koja treba da razgradi veliku količinu bilirubina i njegovog nakupljanja u krvi. Takozvana fiziološka žutica je normalna pojava, a dešava se kod oko trećine terminskih i polovine prijevremeno rođenih beba. Obično nije jaka i prolazi spontano ili uz odgovarajuću terapiju bez ikakvih posljedica.

Da li novorođenče posjeduje imunitet?
Dijete se rađa sa pasivno prenjetim antitijelima majke, koja ga štite od izvjesnog broja infekcija koje je majka preležala, ali svega dva do tri mjeseca, a zatim nestaju. Za formiranje vlastitog imuniteta je potrebno najmanje šest mjeseci, a praznina u periodu od trećeg do šestog meseca se popunjava antitijelima koje sadrži majčino mlijeko. S obzirom da ono sadrži i druge elemente odbrane koji kod bebe još nisu sazreli, predstavlja najbolju zaštitu od infekcija.

Da li novorođena beba vidi i čuje?
Nervni sistem se najsporije prilagođava. Sa dva mjeseca se gube pojedini primitivni refleksi i započinje proces uspravljanja, koji se završava samostalnim prohodavanjem. Inače, nervni sistem se razvija i nakon završetka djetinjstva, kada su svi ostali sistemi već odavno u potpunosti razvijeni. Ustanovljeno je da zdrava beba čuje i prije rođenja. Zato najprije reagira na majčin glas, koji joj je od ranije poznat. Novorođenče je sposobno i da vidi, ali prvih dana po rođenju rijetko otvara oči, a i tada nije u stanju da fiksira pogled, jer nema iskustva. Treptanjem reaguje na jaku svetlost.

Kako da pomognete bebi da što bezbolnije prebrodi probleme prilagođavanja?
Sljedite prirodu! Ona se postarala da ublaži probleme koji nastaju tokom složenog procesa adaptacije na vanmaterične uslove života, pružajući djetetu kroz majčino mlijeko sve što mu nedostaje. Zato je od izuzetnog značaja da vašu novorođenu bebu što ranije stavite na grudi, da od rođenja sisa kad god poželi (danju i noću), i da je u prvih šest mjeseci života hranite isključivo svojim mlijekom, pri čemu treba da dodajete samo vitamin D. Dojenje, uz postepeno uvođenje nemlječne hrane, treba da nastavite bar do godinu dana. Ono je, uz normalnu trudnoću i porođaj, najvažniji uslov za dobru prilagođenost uslovima sredine u kojoj dijete živi.

, , ,

5 savjeta za bolju laktaciju

Ukoliko nastupi kriza u proizvodnji mlijeka, nemojte da se obeshrabrite – postoje prirodni načini da je podstaknete i obezbjedite dovoljnu količinu hrane za svoju bebu.

Majčino mlijeko je najkvalitetnija hrana za bebu i sredstvo prevencije od mnogih bolesti. O količini i kvalitetu mlijeka majka treba da počne da razmišlja još tokom trudnoće, pa čak i pijre nje. Priprema organizma za kvalitetnu laktaciju podrazumjeva, između ostalog, i detoksikaciju kroz pravilnu ishranu. Naime, ukoliko je „opterećen“ konzumiranjem štetne hrane, kroničnom opstipacijom (zatvorom) i kiselom pH krvi, velika je verovatnost da će prije ili kasnije doći do problema sa laktacijom.

1. Refleks izlučenja mlijeka

Proizvodnja mlijeka i sisanje su povezani na nevjerovatan način, koji je samo čudotvorna priroda mogla da „smisli“. Kada beba dodirne bradavice, nadražaji se prenose do mozga majke i izazivaju stvaranje prolaktina – hormona „zaduženog“ za proizvodnju mlijeka, i oksitocina – hormona koji je zaslužan za lučenje mlijeka. Osim toga, oksitocin potiče regeneraciju maternice nakon porođaja, što majke osećaju kroz učestale kontrakcije u postporođajnom periodu. Dakle, stvaranje mlijeka se regulira djetetovim potrebama, pa je stimuliranje dojki putem redovnog i pravilnog sisanja jedan od načina da se održi laktacija. Lučenje mlijeka potiče i bebin plač, pogled na dijete, toplina, psihička stabilnost majke.

2. Pušenje smanjuje količinu mlijeka

Suvišno je reći da je pušenje štetno, ali to ipak treba ponoviti svim ženama koje planiraju trudnoću, koje su već trudne, ili su se tek porodile. Važno je da budu jake i izbore se sa svojom lošom navikom, jer će na taj način učiniti mnogo za zdravlje svoje djece. Pušenje prije trudnoće smanjuje šansu za začeće, u trudnoći povećava rizik od anomalija ploda, a nakon porođaja loše utiče na cjelokupno zdravlje djeteta, kao i na proizvodnju mlijeka. Nikotin kroz mlijeko dospjeva u bebin organizam, pa se često kao posljedica javlja mučnina, povraćanje, proljev. Dokazano je da majke koje puše i nakon porođaja, ranije prestaju da doje.

3. Ne zaboravite na unos tekućina

Tokom dojenja, potreba za tekućinama se značajno povećava. Koliko vam je tekućine potrebno, najbolje ćete sami da procjenite na osnovu žeđi. Flaširana voda, čajevi (samo oni koji su dozvoljeni tokom dojenja), iscjeđeni sokovi od voća i povrća, jogurt… preporučljivi su u ovom periodu. Klonite se zašećerenih i gaziranih sokova, ali i sokova sa oznakom da su bez šećera, jer sadrže umjetne zaslađivače. Kavu smanjite koliko je moguće.

4. Pivski kvasac pomaže

Iako naši stari znaju da kažu kako svaka dojilja treba da popije čašu piva dnevno da bi osigurala bebi dovoljnu količinu mlijeka, mnogo bolji i zdraviji izvor B vitamina predstavlja pivski kvasac. Osim kompleksa vitamina B, sadrži i druge vitamine, kao i minerale, bjelančevine, aminokiseline , a za razliku od piva – ne sadrži alkohol.

5. Uzroci smanjene laktacije

Nepravilan položaj bebe prilikom sisanja često dovodi do toga da beba ne posisa dovoljno mlijeka, a smanjena stimulacija je jedan od uzroka loše laktacije. Zato se posavjetujte  sa patronažnom sestrom koji položaj je najbolji za dojenje, i kako beba treba pravilno da drži bradavicu. Dojite bebu na dva-tri sata, a noću ne bi trebalo da prođe više od četiri-pet sati između podoja. Loša i nedovoljna ishrana majke takođe može da smanji proizvodnju mlijeka. Izbegavajte davanje formula bebi u prvih nekoliko tjedana, i trudite se da prvo posisa svo mlijeko iz jedne dojke, pa je tek onda prebacite na drugu. Stres, koji se često smatra glavnim uzrokom ovog problema, donekle može da ometa laktaciju. U principu, on samo na kratko smanjuje proizvodnju mlijeka, ali je ne zaustavlja u potpunosti.

, , ,

Kada i kako krećemo s krutom hranom?

Kada i kako započeti s dohranom?

To pitanje uzrok je jedne od većih nedoumica roditeljstva. Izvor informacija o dohrani uglavnom su časopisi za roditelje koje sponzorira industrija dječje hrane te se u njima dohrana preporučuje u dobi od četvrtog do šestog mjeseca života. No pri tom se zanemaruje važna činjenica da Svjetska zdravstvena organizacija i sve važnije zdravstvene organizacije u svijetu i u našoj zemlji ne preporučuju početak dohrane prije navršenih šest mjeseci života.
Isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci

Majčino mlijeko je najzdravija hrana za dojenče i jedina hrana koju dijete treba u prvih 6 mjeseci njegova života. Ono sadrži idealan sastav hranjivih tvari – bjelančevina, šećera, esencijalnih masnih kiselina, vitamina i minerala koji u potpunosti zadovoljava djetetove potrebe za hranom i tekućinom u prvih 6 mjeseci života. Sadrži i imunološke spojeve i žive stanice koje dijete štite od infekcija, te ujedno smanjuju mogućnost razvoja alergijskih bolesti, bolesti probavnog sustava, a i mnogih drugih. Majčino mlijeko je nemoguće stvoriti ili oponašati umjetnim putem.

Djetetu u prvih 6 mjeseci života ne treba ništa osim majčina mlijeka, a tek nakon 6 mjeseci postupno se uvodi i druga hrana. Isključivo dojenje u prvih šest mjeseci je u skladu s preporukama UNICEF-a i SZO koje kažu i da bi idealno bilo nastaviti s dojenjem do druge godine djetetova života, odnosno sve dok majka i dijete to uzajamno mogu i žele. Isključivo dojenje davanje je samo majčinoga mlijeka. Davanje čajeva, vode, adaptiranoga mlijeka i sl. uz podoje nije isključivo dojenje.
Što je dohrana?

Dohrana je uvođenje drugih namirnica u prehranu dojenčeta. Sve što se daje dojenčetu a nije majčino mlijeko smatra se dohranom. Uvođenje dohrane ne bi trebao značiti prestanak dojenja, kao ni zamjenu majčinog mlijeka krutom hranom. Dohrana znači upravo to što joj i naziv govori: dodatak osnovnoj hrani, odnosno majčinom mlijeku.
Nakon 6 mjeseci života, djeca uz majčino mlijeko trebaju i drugu hranu da bi zadovoljila svoje prehrambene potrebe. Hrana koja se dodaje treba biti nadopuna hranidbenim tvarima koje osigurava majčino mlijeko. Ključne prehrambene tvari koje starije dijete (preko 6 mjeseci) treba u većoj količini nego je može osigurati majčino mlijeko u toj dobi, jesu: željezo, cink, vitamin A, neki od B vitamina, vitamin C i kalcij. Dojenje i postupno uvođenje druge hrane jedan je od načina prevencije sklonosti ka pretilosti, bolestima krvožilnog sustava i dr.

Kada krenuti s dohranom?

Trend ranog uvođenja krute hrane započeo je istovremeno s hranjenjem djece dojenačkim formulama. Među majkama se pojavio natjecateljski duh tko ima teže dijete koje je jelo što raznovrsniju hranu, u što većim količinama, u što mlađoj dobi. Industrija dječje hrane je ovaj trend ohrabrivala. Majke se uvjeravalo da je rano uvođenje krute hrane prednost.
U međuvremenu je medicina dokazala ono što majke znaju instinktivno – da majčino mlijeko osigurava najbolji mogući početak prehrane jer je ono prirodno cjelovita hrana za djecu. Maloj djeci bolje je bez rane dohrane. Nema strogih ni čvrstih pravila o tome kada biste trebali ili morali svom dojenčetu nuditi i tzv. krutu hranu.

Postoje barem dva dobra razloga za čekanje sa dohranom. Prvo, želite održati količinu mlijeka, a što više krute hrane dijete pojede, moći će pojesti manje mlijeka. Što manje posiše, manje će se mlijeka stvarati. Rano uvođenje dohrane povećava rizik od ranog prestajanja dojenja. Kada kruta hrana zamijeni majčino mlijeko u djetetovoj prehrani, ona umanjuje broj zaštitnih antitijela koje dijete prima. Ranom dohranom se vrijedna hrana zamjenjuje onom manje vrijednom.
Drugi razlog za čekanje je sljedeći: što je dijete mlađe, vjerojatnije je da će bilo koja druga hrana osim majčinog mlijeka uzrokovati alergije na hranu. Većina krute hrane je slabo probavljiva za malu djecu i može uzrokovati vrlo nepovoljne reakcije kod dvomjesečnjaka, dok je isto dijete može sasvim dobro prihvatiti ako se njezino uvođenje odgodi za vrijeme kada dijete ima šest ili više mjeseci. Djetetov probavni sustav sazrijeva prvih 6 mjeseci života. Prije nego je sustav spreman na ostalu hranu, većina čvrste hrane se slabo probavlja i može uzrokovati neugodne reakcije. Tako, primjerice, djetetova gušterača ne može lučiti enzim za razgradnju škroba (amilazu) prije navršenih šest mjeseci života. Isto tako, prije sedmoga ili osmoga mjeseca života djeca ne mogu probaviti žitarice kao ni vlakna iz povrća, budući da im još nije razvijena za to potrebna bakterijska flora. Dijete je u stanju probaviti gluten tek u dobi između osam i dvanaest mjeseci života.

Alergijske reakcije
Na alergijske reakcije na hranu treba posumnjati kada se nakon davanja neke hrane pojave:
promjene na koži: osip, urtikarija, pelenski osip
promjene na dišnom traktu: kašalj, kihanje, hripavost, curenje i začepljenje nosa, simptomi prehlade
crvene oči i svrab
usna infekcija
iziritiranost, plač, kolike
obavne smetnje: povraćanje, zatvor, proljev, nadimanje, plinovi.

Ako nešto od navedenog primijetite, obavezno odvedite dijete liječniku.

Kada je dijete spremno za dohranu?
-može sjediti
-izgubljen je refleks kojim dijete automatski gura jezikom hranu iz usta
-spremnost na žvakanje
-izrastao je pokoji zubić
-sposobnost uzimanja hrane rukom i stavljanja u usta
-povećan zahtjev za dojenjem koji se ne može povezati s bolešću, izlaženjem zuba ili promjenama obiteljske rutine
Pravila dohrane
Uvodite jednu po jednu novu namirnicu da bi se dijete priviknulo na nov okus.
Napravite razmak od tjedan dana između uvođenja nove vrste hrane da biste mogli utvrditi uzrok moguće alergijske reakcije
Kod dojenčadi koja su već pokazivala znakove alergije ili čiji su roditelji alergični na hranu, dohrana mora biti sporija i opreznija.
U početku dajte djetetu vrlo male količine hrane (1-4 čajne žlice) i polako povećavajte količinu.
U hranu za dojenčad ne stavljate sol, začine, niti šećer.
Oblik hrane prilagodite djetetu.
Kašice se daju žličicom, a tekućina iz čaše.
Kojom hranom započeti dohranu?

Nije važno s kojom vrstom namirnica započinjete dohranu. U Hrvatskoj se uvriježio početak dohrane voćem, odnosno voćnim sokom. U nekim evropskim zemljama se započinje juhama od povrća, a u drugim dohrana započinje žitaricama (rižinim i kukuruznim – bez glutena). Djeca koja sišu majčino mlijeko radije će prihvaćati slatki okus voća jer je i majčino mlijeko slatko. Dojenčad ima razvijeniji okus slatkoga od drugih okusa.
Ako vaše dijete ima nedovoljan prirast na težini, pokušajte ipak započeti dohranu s povrćem ili žitaricama jer takvi obroci imaju veću kaloričnu vrijednost. Uvijek dajte prednost svježim namirnicama nad tvorničkim pripravcima koji u sebi mogu sadržavati dosta šećera i koji su prekomjerno obrađena. Kod pripreme domaće hrane, treba voditi računa o potrebnim higijenskim uvjetima pripreme i porijeklu namirnica. Hrana za dijete do godine dana mora biti bez začina, pa kada se djetetovi obroci budu odvajali od obiteljskih, treba paziti da se to učini prije stavljanja začina.

Hrana koju bi trebalo izbjegavati prvoj godini života

Neke vrste hrane mogle bi izazvati alergijske reakcije u tako male djece, stoga bi ih trebalo potpuno izbjegavati.
KRAVLJE MLIJEKO – riječ je o čestom alergenu. Vaše mlijeko i nakon godine dana nastavlja biti bolji izbor od kravljeg mlijeka. Zapravo je jedino mlijeko koje vaše dijete treba – vaše mlijeko. U nekim dijelovima svijeta odrasli uopće ne piju kravlje mlijeko, ali im, uz kvalitetnu prehranu, to ne smeta da budu sasvim zdravi. Ako dijete nije dojeno, kravlje mlijeko ne mora biti jedini izvor kalcija. I mliječni proizvodi uvedeni u prehranu s 10 mjeseci su isto tako dobar izvor kalcija. 100 ml kravljeg mlijeka ima nešto manje od 110mg kalcija. Osušeni peršin ga, primjerice, ima čak oko 1400mg na 100g. Drugi dobri izvori kalcija su šipak, bademi, peršin, lješnjaci, kelj, suhe smokve, bijeli luk, grah, slanutak, suhe marelice, poriluk, raž.

JAJA – cijela jaja izbjegavajte tijekom prve godine. Počnite s tvrdo kuhanim žumanjkom nakon 10 mjeseci života. Bjelanjak je jaki alergen.
PRŽENA HRANA – prženu hranu nije dobro davati djetetu do drugog rođendana.
SOL – može preopteretiti djetetove nerazvijene bubrege. Osim toga, dijete ne treba navikavati na okus slanoga jer to formira njegove prehrambene navike za čitav život.
MED – nikada ne dajte djetetu ispod godine dana jer može sadržavati bakteriju koju dječji probavni i imunološki sustav ne može podnijeti i koja uzrokuje dječji botulizam.

Izvor: superbeba.com