, , ,

Escherichia Coli i bebe

Escherichia Coli ili skraćeno E. Coli je široko rasprostranjena bakterija koja ulazi u hranu tijekom njezine proizvodnje (u najvećem broju slučajeva u meso i povrće) te prelazi u čovjekov probavni sustav. U organizmu se može ili ne mora ponašati kao nametnik.

Naime, u našem organizmu živi čitav niz bakterija od kojih većina, poznatijih i kao “dobre bakterije” zapravo pomažu u pravilnom funkcioniranju metabolizma. Neke od tih bakterija pomažu nam probaviti hranu ili se boriti protiv određenih bolesti.
E. Coli živi u našim crijevima, gdje pomaže našem organizmu rastvoriti hranu i u procesu njenog probavljanja. Nažalost, određeni tipovi E.Coli (takozvani sojevi) mogu iz crijeva ući u krvotok te dalje u određene organe, gdje izazivaju ozbiljne zdravstvene probleme u vidu upala, a mogu dovesti i do smrti, kao što čitamo posljednjih dana u vijestima.

Koji soj E. Coli je smrtonosan i kako se ljudi mogu zaraziti?

E.coli O157:H7, odnosno EHEC, u posljednjim je mjesecima zarazila više stotina ljudi u Njemačkoj i nekim drugim europskim zemljama te odnijela i ljudske žrtve. Ova bakterija, odnosno njezin opasni enterohemoragijski soj prvi puta je otkriven još 1982. godine, a raširio se diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.
Kao i drugi sojevi E.Coli i ovaj najčešće živi u probavnom traktu preživača poput goveda, u crijevima drugih domaćih životinja i ptica, no kod životinja ona nije opasna jer nema receptora na koje bi se vezala i ušla u krvotok životinje. Kod ljudi se ovaj opasni soj E.Coli nažalost ponaša kao i svaki drugi soj te bakterije, pa može ući u krvotok i inficirati organizam, izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe, pa čak i smrt.

Ljudi se obično E.Coli (pa tako i EHEC sojem) zaraze na sljedeće načine:
– preko izmeta domaćih životinja
– preko povrća koje je gnojeno zaraženim izmetom, oprano ili zalijevano zaraženom vodom
– preko mesa (najčešće se radi o nedovoljno pečenom mljevenom mesu) i salama
– dodirom sa zaraženim životinjama ili ljudima
– konzumiranjem nepasteriziranih sokova ili mlijeka
– rijeđe preko zagađene bunarske vode te u nedezinficiranim bazenima

Ukoliko se u hrani nalazi E. Coli to po njezinom izgledu ili mirisu nećete moći vidjeti niti prepoznati. Bakterija se može “ubiti” samo visokom temperaturom.

Simptomi zaraze bakterijom Escherichia Coli

Simptomi zaraze najčešće ovise o tome u kojem se dijelu organizma bakterija nalazi, gdje je došlo do upale i koji soj E.Coli je u pitanju. Prvi simptomi nastupaju u razdoblju od 10 sati do 8 dana nakon zaraze.

Najčešći simptomi su:
– jaka bol u želucu i grčevi
– povraćanje
– proljev
– krvava stolica

Infekcija traje obično oko 10 dana i nema značajnijeg povećanja temperature.
Kod zaraze sojem E.coli O157:H7 pojavljuju se visoka temperatura, krv u stolici i/ili urinu, zaražena osoba pati od niskog broja trombocita, anemije, a često dolazi do zatajenja bubrega.
Kada E.Coli uzrokuje upalu mokraćnog trakta, javljaju se povišena temperatura, pojačano i otežano mokrenje, peckanje prilikom mokrenja, bol u mokraćnom mjehuru i krv u urinu.

Escherichia Coli i bebe

Bakterija E. coli često je uzročnik sepsi i meningitisa kod novorođenčadi. Bebe se mogu E.Coli zaraziti tijekom poroda, ukoliko se bakterija nalazi u majčinoj rodnici.
Prvi simtomi kod novorođenčadi mogu biti gotovo nezamjetni. Primjetit ćete da beba manje jede, radi velike pauze u disanju, ima previsoku ili prenisku temperaturu, nervozna je, plačljiva i spava duže no inače. Neke bebe povraćaju i dobivaju proljev ili im otiče područje trbuha.
Sepsa se kao i kod odraslih dijagnosticira vađenjem krvi i pretragama krvi, a meningitis analizom kultura u cerebrospinalnoj tekućini.

Kako se E. Coli dijagnosticira i liječi?

Ukoliko netko pokazuje simptome zaraze E.Coli, liječnik će uzeti uzorak krvi, mokraće i/ili stolice te ih poslati na daljnje testiranje. Ukoliko se kao simptom pojavi proljev, zaražena osoba ne bi trebala uzimati lijekove protiv proljeva, jer će oni samo usporiti proces izlječenja. Ovisno o ozbiljnosti upale i zaraze, neki pacijenti morat će ostati na bolničkom liječenju, obzirom da se može razviti vrlo ozbiljna upala bubrega i druge po život opasne upale vitalnih organa.
Liječenje će ovisiti o soju E.Coli bakterije i lokaciji u organizmu koju pogađa. Kod nekih upala bit će dovoljni antibiotici, kod drugih će se trebati kloniti antibiotika zbog toga što bi samo pogoršali zdravstveno stanje pacijenta.

Kako se zaštititi?

Djeca i odrasli trebali bi što češće jesti zajedno dobro kuhanu i opranu hranu te izbjegavati slabo pečeno meso, osobito u fast-food restoranima, gdje ne znate odakle je meso nabavljeno. Isto tako, izbjegavajte nepasterizirano mlijeko i sokove, nedovoljno obrađene salame od nepoznatih proizvođača te voće i povrće nepoznatog porijekla. Najbolji izbor ipak su domaći proizvodi hrvatskih seljaka.

Ukoliko se imate naviku kupati u jezerima, rijekama ili bazenima, pokušajte naviknuti dijete da što manje vode završi u ustima tj. želucu. Ukoliko se u vodi nalazi bilo kakav ljudski ili životinjski otpad, postoji mogućnost da se nalazi i E.Coli.

Naučite dijete da uvijek dobro opere ruke, osobito nakon korištenja javnih toaleta i obavezno prije jela.
Dobro perite sve voće i povrće. Iako je E.Coli vrlo otporna bakterija i ne postoji dokaz da ćete je vodom isprati, nikada nije na odmet vrlo dobro “oribati” povrće i voće koje jedemo.
Naučite dijete (osobito djevojčice) da se prilikom obavljanja velike nužde brišu toaletnim papirom potezima prema unatrag, kako se E.Coli iz stolice ne bi našla u mokraćnom traktu i tamo izazvala upale.

Može li se zaraza E.Coli zaustaviti i kako?

Najveći broj zaraza E. Coli dolazi nam iz hrane. Ukoliko vas više zanima što zapravo jedemo, zašto nam životinje donose toliko zaraza, kako nastaje naša hrana u industrijskoj proizvodnji i zašto ne razmišljamo o onome što jedemo, pogledajte dokumentarni film Food Inc. Tamo ćete saznati više o E.Coli i ignorantskoj politici mesoprerađivačke industrije kad je zdravlje ljudi u pitanju, a na primjeru uzgoja goveda i životinjskog mesa općenito.

Naime, većina američkih mesnih industrija odlučila je hraniti goveda prerađevinama kukuruza, koji je jeftiniji od trave, kaloričniji i najbrže postiže cilj da se govedo u što kraćem roku udeblja i što prije ide na klanje. Međutim, probavni trakt goveda evolucijski je prilagođen probavljanju trave kao glavne prehrambene namirnice.

Kada goveda hranimo kukuruzom ili bilo kojim drugim žitaricama, njihov probavni trakt od pH neutralnog postaje iznimno kiseo, zbog čega E.Coli postaje otporna na kiseline. Kada ta ista E.Coli dođe u probavni sustav čovjeka, trebala bi također biti uništena u prvoj liniji obrane tj. uz pomoć obične želučane kiseline. Budući da je na nju otporna, ona ulazi u crijeva, može ući u krvotok i izaziva upale s potencijalno smrtonosnim posljedicama.

Sveučilište u Cornellu je putem istraživanja otkrilo da životinje koje su hranjene travom, imaju čak 80% manje otrovnih sojeva E.Coli u svom probavnom sustavu, od životinja hranjenih kukuruzom ili drugim žitaricama. Isto tako, E.Coli iz goveda koje se nađe u našem organizmu, puno je brže uništena želučanim kiselinama i manje je otporna na naš imunološki sustav.

Zaključak je da, ukoliko vaša obitelj jede i voli meso, pokušajte ga kupovati iz organskog uzgoja, a manje iz industrijskog uzgoja. Uvjerite se je li životinja koju jedete hranjena hranom koja joj je evolucijski namijenjena i prilagođena njezinu probavnom sustavu ili je tovljena kaloričnim kukuruzom kako bi bila debela i sočna izvana, a zapravo je otrovana i zarazna iznutra.

Ukoliko se želite boriti protiv Escherichije Coli općenito, osvijestite ono što jedete i informirajte se odakle dolazi hrana koju servirate djeci.

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply