, , , , ,

Oprema koja olakšava dojenje

Koliko su točne tvrdnje da je za dojenje potrebna priprema? Kako da pripremite bradavice? Koliko su kreme korisne u prevenciji stvaranja ragada (ranica)? Pročitajte odgovore…

Dobra vijest je da vam je za dojenje potrebno veoma malo opreme. U stvari, teoretski vam ne bi bila potrebna nikakva oprema, pošto već posjedujete ono što je jedino neophodno – vaše grudi! Ipak, u današnje vrijeme, mnoge buduće majke će odlučiti da koriste grudnjak za dojilje, jastučiće za grudi i slično… Ovakva oprema, iako nije neophodna, olakšava dojenje i doprinosi da ono bude prijatno iskustvo.

Bez obzira što namjeravate da dojite bebu, preporučljivo je da ipak pripremite flašicu, dudu i mliječnu formulu – za slučaj da beba ogladni a vi nemate dovoljno mlijeka (što se nekim ženama dešava na početku laktacije, dok se ne uspostavi proizvodnja optimalne količine mlijeka koja je potrebna novorođenčetu).

Oprema koja će vam biti potrebna:

Grudnjak za dojilje

Veoma je praktičan jer se otvara na prednjoj strani (iznad same dojke), tako da možete da dojite bebu bez skidanja grudnjaka. Vaša beba će moći da sisa čak i kada ste u društvu – a da vama ne bude neugodno.

Jastučići za grudi

Stavljaju se direktno na grudi, kako bi spriječili da mlijeko curi na grudnjak i odjeću. Postoje dvije vrste jastučića: oni koji se peru (ekonomičniji su) i jednokratni (zgodniji su za upotrebu).

Krema za bradavice

Glavni uzrok pojavljivanja ragada (ranica) na bradavicama je to što beba usnama ne zahvati dobro dojku. Najvažnije je da od samog početka savladate tehniku dojenja, kako biste vi i vaša beba imali što manje problema. Ako ipak dođe do pojave ragada, ono što može da vam olakša daljnje dojenje je korištenje odgovarajuće kreme – kao što je Multi-Mam lanolin (sastoji se od čistog lanolina). Preporučuje se da se ovakve kreme koriste i kao prevencija, u slučaju da imate osetljive bradavice, kako bi se izbegla pojava ragada.

Inače, kreme za bradavice se koriste slično kao i kreme za sunčanje – u početku često, a kako vrijeme odmiče – sve manje. U početku bi trebalo da se koriste pred svaki podoj, a zatim se njihova upotreba prorjeđuje, da bi se na kraju potpuno izbacile iz upotrebe.

Pumpica za grudi

Većini žena ova spravica uopće nije potrebna, dok je pojedinim majkama neophodna. Pumpica se najčešće koristi kada dojilja zbog pojave ragada mora da pauzira sa dojenjem, ili kada su grudi prepune mlijeka pa mora da ih isprazni nakon svakog podoja. Postoje ručne i električne pumpice. Ručne su zgodnije za upotrebu jer su: manje, možete da ih nosite sa sobom, i znatno su jeftinije. No, one su lake za korištenje jedino ako nemate problema sa isticanjem mlijeka. U slučaju da vam mlijeko sporo teče ili imate malo mlijeka – prilično su neefikasne jer su teške za korištenje. Električna pumpica je zgodnija za korištenje, posebno za one majke koje se iz određenog razloga često izdajanju (ako, na primjer, idu na posao dok je beba još mala, pa ostavljaju mlijeko da njime neko nahrani novorođenče).

Štitnici za bradavice

Štitnici (tzv. umjetne bradavice) su potrebni u slučaju da su bradavice zbog ragada u tako lošem stanju da ne pomaže ni krema. Oni omogućavaju da i dalje dojite bebu, a da ne gubite vreme na izdavanje. Ali, u slučaju da imate malo mlijeka ili da sporo teče, bebi će biti još teže da posisa mlijeko nego u slučaju da ne koristite štitnike. Zato je najbolje da budu što manji, kako bi i «barikada» između bebe i dojke bila što manja.

Pribor za hranjenje bebe

Ukoliko nemate dovoljno mlijeka, biće vam neophodna mlječna formula, kao i pribor koji čine flašica i duda. Takođe će vam biti potrebna četka za pranje flašice i sterilizator. Međutim, flašice mogu da se steriliziraju i u loncu – koji ćete da koristite samo za to. Na našem tržištu mogu da se nađu i tablete za hladnu sterilizaciju flašica.

Priprema bradavica

oprema_koja_olaksava_dojenjeU principu, nije potrebna nikakva posebna priprema. Neke iskusne mame preporučuju da u poslednjem mjesecu trudnoće, nakon tuširanja, kratko trljate bradavice suhim ručnikom, kako bi malo «očvrsle». Kremu za bradavice možete da koristite već od prvog podoja, ili da sačekate… pa, ukoliko vam se stvaraju ragade, da odmah počnete sa korištenjem kreme. Za smirivanje bolnih bradavica može da pomogne i ako ih premažete sa malo svog mlijeka, a nekim mamama je pomoglo stavljanje male količine strugane sveže mrkve. Ukoliko odlučite da koristite kremu za bradavice, provjerite da li je neškodljiv za bebu, odnosno da li možete da je dojite odmah nakon nanošenja kreme.

Ipak, najbolji način da bi se sprečilo stvaranja ranica na bradavicama je da od početka bebu pravilno stavljate na grudi. Potrudite se da i vi i vaša beba naučite pravilnu tehniku dojenja – važno je da beba usnama obuhvati cijelu bradavicu, a ne samo vrh ili dio bradavice.

, , ,

5 savjeta za bolju laktaciju

Ukoliko nastupi kriza u proizvodnji mlijeka, nemojte da se obeshrabrite – postoje prirodni načini da je podstaknete i obezbjedite dovoljnu količinu hrane za svoju bebu.

Majčino mlijeko je najkvalitetnija hrana za bebu i sredstvo prevencije od mnogih bolesti. O količini i kvalitetu mlijeka majka treba da počne da razmišlja još tokom trudnoće, pa čak i pijre nje. Priprema organizma za kvalitetnu laktaciju podrazumjeva, između ostalog, i detoksikaciju kroz pravilnu ishranu. Naime, ukoliko je „opterećen“ konzumiranjem štetne hrane, kroničnom opstipacijom (zatvorom) i kiselom pH krvi, velika je verovatnost da će prije ili kasnije doći do problema sa laktacijom.

1. Refleks izlučenja mlijeka

Proizvodnja mlijeka i sisanje su povezani na nevjerovatan način, koji je samo čudotvorna priroda mogla da „smisli“. Kada beba dodirne bradavice, nadražaji se prenose do mozga majke i izazivaju stvaranje prolaktina – hormona „zaduženog“ za proizvodnju mlijeka, i oksitocina – hormona koji je zaslužan za lučenje mlijeka. Osim toga, oksitocin potiče regeneraciju maternice nakon porođaja, što majke osećaju kroz učestale kontrakcije u postporođajnom periodu. Dakle, stvaranje mlijeka se regulira djetetovim potrebama, pa je stimuliranje dojki putem redovnog i pravilnog sisanja jedan od načina da se održi laktacija. Lučenje mlijeka potiče i bebin plač, pogled na dijete, toplina, psihička stabilnost majke.

2. Pušenje smanjuje količinu mlijeka

Suvišno je reći da je pušenje štetno, ali to ipak treba ponoviti svim ženama koje planiraju trudnoću, koje su već trudne, ili su se tek porodile. Važno je da budu jake i izbore se sa svojom lošom navikom, jer će na taj način učiniti mnogo za zdravlje svoje djece. Pušenje prije trudnoće smanjuje šansu za začeće, u trudnoći povećava rizik od anomalija ploda, a nakon porođaja loše utiče na cjelokupno zdravlje djeteta, kao i na proizvodnju mlijeka. Nikotin kroz mlijeko dospjeva u bebin organizam, pa se često kao posljedica javlja mučnina, povraćanje, proljev. Dokazano je da majke koje puše i nakon porođaja, ranije prestaju da doje.

3. Ne zaboravite na unos tekućina

Tokom dojenja, potreba za tekućinama se značajno povećava. Koliko vam je tekućine potrebno, najbolje ćete sami da procjenite na osnovu žeđi. Flaširana voda, čajevi (samo oni koji su dozvoljeni tokom dojenja), iscjeđeni sokovi od voća i povrća, jogurt… preporučljivi su u ovom periodu. Klonite se zašećerenih i gaziranih sokova, ali i sokova sa oznakom da su bez šećera, jer sadrže umjetne zaslađivače. Kavu smanjite koliko je moguće.

4. Pivski kvasac pomaže

Iako naši stari znaju da kažu kako svaka dojilja treba da popije čašu piva dnevno da bi osigurala bebi dovoljnu količinu mlijeka, mnogo bolji i zdraviji izvor B vitamina predstavlja pivski kvasac. Osim kompleksa vitamina B, sadrži i druge vitamine, kao i minerale, bjelančevine, aminokiseline , a za razliku od piva – ne sadrži alkohol.

5. Uzroci smanjene laktacije

Nepravilan položaj bebe prilikom sisanja često dovodi do toga da beba ne posisa dovoljno mlijeka, a smanjena stimulacija je jedan od uzroka loše laktacije. Zato se posavjetujte  sa patronažnom sestrom koji položaj je najbolji za dojenje, i kako beba treba pravilno da drži bradavicu. Dojite bebu na dva-tri sata, a noću ne bi trebalo da prođe više od četiri-pet sati između podoja. Loša i nedovoljna ishrana majke takođe može da smanji proizvodnju mlijeka. Izbegavajte davanje formula bebi u prvih nekoliko tjedana, i trudite se da prvo posisa svo mlijeko iz jedne dojke, pa je tek onda prebacite na drugu. Stres, koji se često smatra glavnim uzrokom ovog problema, donekle može da ometa laktaciju. U principu, on samo na kratko smanjuje proizvodnju mlijeka, ali je ne zaustavlja u potpunosti.

, ,

10 zanimljivosti o blizancima

Bilo da su jednojajčani ili dvojajčani, blizanci su svijet za sebe, a o njihovoj posebnosti svjedoče brojne zanimljivosti… 

Za porast blizanačkih trudnoća u poslednjom desetljeću  uglavnom je “odgovorna” umjetna  oplodnja. Međutim, istraživanja su pokazala da na začeće blizanaca utječu i godine majke, kao i njena visina i težina, hormonske terapije, genetika…

Evo nekoliko zanimljivih podataka o blizancima i blizanačkim trudnoćama..

Jedna od 80 trudnoća je blizanačka

Broj jednojajčanih blizanaca je prilično konstantan i iznosi 3 do 5 na 1.000 rođene djece, dok učestalost dvojajčanih blizanaca koji su rođeni iz spontano nastale trudnoće varira od 4 do 50 na 1000 trudnoća.

Kao odraz u ogledalu

Jednojajčani blizanci zapravo su odraz u ogledalu jedan drugog. I otisak prsta i zuba kod takve djece rijeđe je sličan, a češće izgleda sasvim suprotno, kao odraz u ogledalu.

Blizanci sa različitom bojom kože

Blizanci od kojih je jedan crnac, a drugi bjelac, rađaju je svega jednom godišnje, ali u budućnosti će se to češće dešavati. Dr Jim Wilson, genetičar kaže da, budući da otac i majka daju djetetu po 50% svojih gena, prva generacija potomaka roditelja različite rase sigurno će biti mješovite rase. S obzirom da je svako deseto djete mješovite rase, znači da će u budućnosti biti više blizanaca od kojih će jedan biti svjetle puti, a drugi tamne.

Dječaci dominiraju

U svijetu ima više blizanaca nego blizanki, ali se ova statistika mijenja u korist djevojčica kada su u pitanju trojke.

Jezik blizanaca

Pretpostavlja se da 40% blizanaca razvija svojevrsni vlastiti jezik, razumljiv samo njima. “Jezik blizanaca” se obično razvija u drugoj godini, a nastaje tako što jedan od blizanaca modelira nezreo i patološki govor drugog, zbog čega oba govore neispravno, a pritom se međusobno razumiju.

Ljevoruki blizanci

Skoro 22% blizanaca je ljevoruko, za razliku od ostalog dijela populacije, u okviru koje samo 10% ljudi daje prednost lijevoj ruci.

Gurkanje počinje već u trbuhu

Suvremena  tehnologija, koja je omogućila snimanje blizanaca u maminom trbuhu, pokazala je interesantne činjenice: oni se zabavljaju, ali i guraju još prije rođenja.

Najviše blizanaca crne rase

Među rasama postoji razlika u učestalosti rađanja blizanaca: kod bijele rase, rađa se jedan blizanac na 90 porođaja, kod žute rase tri blizanca na 1.000 porođaja, a kod crne rase 30 do 40 blizanaca na 1.000 porođaja.

Jednojajčani i dvojajčani blizanci

Osnovne činjenice vezane za blizance govore da su blizanci različitog spola uvek dvojajčani, a jednojajčani blizanci su uvek istog spola. Smatra se da je rađanje jednojajčanih blizanaca slučajan fenomen, a dvojajčanih – rezultat većeg broja ovulacija, i da se oni češće rađaju u porodicama u kojima je, naročito sa majčine strane, već bilo blizanačkih trudnoća.

Mame blizanaca su zdravije

Nova istraživanja su pokazala da mame koje su prirodnim putem rodile blizanace žive duže od drugih mama zato što su generalno tjelesno jače, zdravije i izdržljivije. One, takođe, imaju duži reproduktivni životni vijek, potrebno im je manje vremena za oporavak između trudnoća i u prosjeku imaju više djece.

, , , ,

Održavanje trudnoće

Zbog čega se pojedinim trudnicama preporučuje mirovanje i kakav je protokol praćenja rizične trudnoće?

Kada prvi put ugledate vašu bebu, kada je dodirnete, pomazite i poljubite… sve što se dešavalo u trudnoći – istog trenutka zaboravljate i prepuštate se čarima roditeljstva! Taj prvi susret u vašem pamćenju ostaje zauvijek, bez obzira da li je u prethodnih devet mjeseci bilo problema. Međutim, drugačije se tretiraju, i drugačije treba da se ponašaju žene čiji je tok blaženog stanja stabilan od onih kod kojih je rizičan.

Šta znači termin održavanje trudnoće?

– Trudnoća traje 40 tjedana, to jest 9 kalendarskih mjeseci, ili 10 lunarnih mjeseci, ili 280 dana. Svakog dana, u trudnoći se stvaraju, rastu i razvijaju organi i sistemi organa, koji postepeno stupaju u funkciju potrebnu za održavanje trudnoće. Ako neki od tih organa ili sistema organa zakažu, trudnoća mora da se održava uz adekvatne savjete i terapiju. Danas postoje protokoli praćenja trudnoće koja je stabilna, a rizične trudnoće zahtevaju poseban nadzor.

Kakav je protokol praćenja stabilnih trudnoća, a kakav rizičnih?

– Kontrole redovnih trudnoća bi trebalo da se obavljaju jednom mjesečno. Pored ultrazvučnog pregleda, obavezno se kontrolira krvna slika, šećer u krvi i urin, kao i krvni  tlak trudnice. Ukoliko je trudnoća rizična, a spisak razloga za to je veliki (kontrakcije, otvaranje grlića maternice…) – uvode se češće kontrole, koje podrazumjevaju ginekološki pregled, sa dodatnim laboratorijskim pregledima, u zavisnosti od konkretnog problema u trudnoći.

Kada se trudnicama preporučuje mirovanje, odnosno ležanje?

– Preporučuje se u slučaju pojave kontrakcija prije očekivanog termina porođaja, kao i dilatacije (širenja) cervikalnog kanala – koja ukazuje na prijevremeni porođaj ili pobačaj. Savjetuje se pošteda od posla, to jest bolovanje. Ukoliko se i pored preduzetih mjera tegobe ne smire, može da se uradi intervencija – “serklaž”, odnosno opšivanje grlića maternice. Ako je reč o lakšim oblicima tegoba (npr. ako ima blagih povremenih bolova, koji ne dovode do otvaranja grlića maternice), trudnicama su dozvoljene šetnje, ali uz nošenje odgovarajućeg pojasa.

Da li su dozvoljeni seksualni odnosi?

– U vreme održavanja trudnoće, predlaže se apstinencija (uzdržavanje) od seksualnih odnosa.

Koje su moguće posledice ukoliko se trudnica ne pridržava savjeta stručnjaka?

– U slučaju da se tegobe, to jest bolovi u predjelu trbuha, kao i osećaj “tvrdog trbuha” ne povuku, a trudnica ne koristi datu terapiju ili se ne pridržava savjeta stručnjaka – moguć je pobačaj ili prijevremeni porođaj, sa neizvjesnim prognozama što se tiče zdravlja novorođene bebe. Dakle, kada je budućoj mami savjetovano mirovanje to je učinjeno sa jakim razlogom – radi očuvanja njenog i bebinog zdravlja.

, , ,

Buduća mama za volanom

Smatra se da su žene pouzdani i pažljivi vozači. Ali, postoji jedan period u životu kada svoj životni ritam i aktivnosti moraju da prilagode novom stanju 

Ako “ne možete” bez automobila, ne brinite. Jedino je važno da se pridržavate nekoliko pravila. Bez obzira da li ste vozač ili suvozač, vožnja automobilom bi trebalo da bude lagodna, nikako rizična. Na primjer, ako prije trudnoće niste stavljali pojas, vreme je da tu naviku promjenite. Više pažnje bi trebalo da se posveti i održavanju automobila, kako bi bio potpuno bezbjedan za vas. To prepustite vašem suprugu.

Prednosti vožnje automobilom

1. Ne čekate gradski prijevoz po hladnoći, kiši, snijegu, vjetru, ili jakom suncu.

2. Zaštićeni ste od infekcija, posebno u zimskim danima kada svi kišu i kašlju, a viruse u vašem stanju morate posebno da izbjegavate.

3. Garderobu i obuću možete da prilagođavate vašim potrebama.

4. U svakom trenutku možete da stanete, predahnete, a potom da nastavite – kada vam bude odgovaralo.

Položaj sjedišta vozača

Uobičajen položaj tela – sa uspravnom kičmom i savijenim nogama – vama može da bude neudoban. Pomjerite naslon sjedišta malo unazad, da bi ostalo više prostora između volana i vašeg trbuha (ne manje od 10 centimetara). Ali, vodite računa da i dalje imate dobar pregled puta. Ukoliko osjećate bolove u leđima, stavite na naslon pletenu navlaku od drvenih kuglica ili običan, mali jastuk.

Sigurnosni pojas

Mnoge buduće mame se ustručavaju da ga koriste jer se boje da može da naškodi njihovoj bebi (pojedine trudnice imaju osjećaj da ih pojas “guši”). Ali, treba misliti na neočekivane neugodnosti u toku vožnje. Na primjer, pojas je dobra zaštita od mogućeg iznenadnog udarca u volan, prilikom naglog kočenja.

Kako da vam u toku vožnje bude što udobnije uz sigurnosni pojas? Prvi dio pojasa stavite ispod grudi, a drugi ispod trbuha. Pojas treba podesiti tako da vas ne pritiska, ali ne treba ni da visi, već da prati vašu figuru.

Zanimljivo je da na Zapadu postoje specijalni sigurnosni pojasevi za buduće mame. Oni se razlikuju od običnih po tome što imaju više pozicija i elastičniji su. Nažalost, nemamo informaciju da mogu da se kupe i kod nas. No, možda može da vam ga nabavi i pošalje neki rođak ili prijatelj. U pojedinim europskim gradovima, ovakvi pojasevi mogu da se nađu pod nazivom “Maternity seat belt”. I, važno upozorenje – nisu jeftini!

Neophodna oprema

Ponekad se dešava da tokom vožnje dođe do kvara automobila. Zbog toga je važno da vaši ukućani znaju gde idete, ili koja je uobičajena ruta kojim vozite, ili koliko planirate da se negde zadržite…

Ne sjedajte za volan:

– ako vam je doktor to izričito zabranio

– ako osjećate mučninu (koja može da se javi zbog mirisa benzina i ispušnih plinova), vrtoglavicu, nervozu…

– ako su vremenske prilike nepovoljne (poledica, magla…).

– ako ste posumnjali u ispravnost vozila (loše gume, auto se “gasi”…) – ako niste sigurni da li imate dovoljno benzina

Za volanom samo do sedmog meseca
Važno je da buduća mama bude svjesna činjenice da je njen organizam izložen brojnim promjenama – od hormonskih do psiholoških, kao i da je u svakom momentu važna konzultacija sa doktorom koji vodi trudnoću. On će joj pomoći da realno, kritički sagleda svoje mogućnosti. Vožnja, posebno gradska, puna je nepredviđenih situacija. Zato oprez. Doktori savjetuju da poslje sedmog mjeseca trudnoće buduće mame vozi neko drugi. Zašto? Vaša beba je oživjela, pa je moguće da napravi neki nagli pokret – koji može da vas zaboli. To je nekad dovoljno da vas dekoncentrira. Uostalom, zašto ne biste uživali u pažnji vaših bližnjih i tome da vas oni voze.

Bez obzira koliko ste sigurni u svoje vozačke sposobnosti, nikako ne bi trebalo da sami vozite kada krenete u porodilište (iako se dešavaju i takve situacije), jer tada mnogo riskirate.

 

, ,

Prva i druga trudnoća – sličnosti i razlike

Druga trudnoća može da bude po mnogo čemu drugačija od prve. Šta možete da očekujete?

Kada planiraju drugo djete, roditelji uglavnom nisu sigurni koliko velika razlika između djece je dobra.

Trudnoća i porođaj su fiziološka stanja kroz koja žena prolazi, a koja za organizam predstavljaju veliko opterećenje. Funkcija organa, prije svega srca, pluća, bubrega i jetre – treba da zadovolji potrebe organizma i majke i ploda. Nakon porođaja, potrebno je neko vrijeme da se sve vrati u prijašnje stanje. Zato se preporučuje da pauza Druga trudnoća može da bude po mnogo čemu drugačija, pa neke tegobe koje su izostale u prvoj, mogu da se po prvi put jave u drugoj trudnoći do naredne
trudnoće bude najmanje godinu dana, dok bi optimalno bilo dvije godine.

Fizički izgled se mjenja krajem prvog tromjesečja, a promjene su očigledne u drugom, i izražene u trećem tromjesečju trudnoće. U drugoj trudnoći, žena neće da osjeti promjene kao u prvoj, jer je već jednom prošla kroz isto iskustvo. Ali, pošto druga trudnoća može da bude po mnogo čemu drugačija, neke tegobe koje su izostale u prvoj, mogu da se po prvi put jave u drugoj trudnoći.

Promene na grudima

Dojke su znatno uvećane zbog povećanog masnog i žljezdanog tkiva, što – pored naraslog trbuha, dodatno opterećuje ženu. Naročito ako se puno udeblja, ili ako se nije vratila na svoju prvobitnu težinu nakon prvog porođaja. Uvećane grudi dovode do zatezanja mišića koji se pružaju ka ramenima, što izaziva pojavu bolova. Pokretljivost vrata na jednu ili obe strane može da bude ograničena. Ako je ovo stanje praćeno glavoboljom, mučninom ili povraćanjem – obavezno se treba obratiti doktoru. Napeti mišići će se najlakše opustiti masažom vrata i ramenog pojasa, ili blagim zagrijvanjem. Kada dođe do potpunog opuštanja, započinje se sa vježbama istezanja i jačanja mišića, kako bi se očuvala pokretljivost i mišićna snaga. Najbolja prevencija da tokom trudnoće zbog uvećanih grudi ne dođe do bolova u vratu, jeste nošenje dobrog grudnjaka, kao i vježbe – koje treba raditi svakodnevno.

Promjene na stopalima

U trudnoći se, zbog povećane tjelesne težine i bebe u trbuhu, težište pomjera malo prema naprijed, pa su i stopala drugačije opterećena. To može da dovede do pojave ravnih stopala, posebno do spuštanja prednjih svodova (prednji dio stopala se proširi).
Žene koje su već imale ravna stopala ili spuštene svodove u trudnoći, posebno su ugrožene, pa se događa da nakon porođaja ne mogu da nose obuću od ranije, već jedan ili dva broja veću. Rizik od pojave ravnih stopala i nastanka trajnog deformiteta je mnogo veći u drugoj trudnoći nego u prvoj. Da bi se to spriječilo ili ublažilo, neophodna je masaža stopala i listova, kao i vježbe za bolju cirkulaciju i jačanje mišića. Pored toga, neophodno je nošenje odgovarajućih ortopedskih uložaka tokom trudnoće, kao i nekoliko mjeseci, do godinu dana nakon porođaja – dok se tjelesna težina i hormonski status ne vrate na stanje prije trudnoće.

Promene na koštano-zglobnom sistemu

Ove promjene nastaju zbog povećanog opterećenja tjelesnom težinom, ali i hormonskih promjena – prije svega zbog lučenja hormona relaksina.
Nepokretni zglobovi karlice se razmekšavaju pod utjecajem hormona, pa čitav karlični pojas postaje labav. Tokom prirodnog porođaja dolazi do razdvajanja karličnih kostiju, kako bi beba mogla da prođe kroz koštani dio kanala. U prvoj trudnoći, ove promjene su izraženije, a neke žene ih doživljavaju kao bolove u križima i preponama, dok ih u drugoj trudnoći opisuju kao osjećaj težine u karlici. Iako su nekada jako neprijatni, ovi bolovi kratko traju neposredno pred porođaj. Ono što predstavlja opasnost, jeste da se nakon prvog ili drugog porođaja kosti ne vrate u potpunosti na svoje mjesto. To može da bude razlog bolova u križima neposredno nakon porođaja, ali i nakon nekoliko godina – čak i posle 20, 30 godina.

, ,

Rodiljni i roditeljski dopust

TKO IMA PRAVO

Pravo na rodiljni dopust i isplatu rodiljne naknade u visini pune plaće imaju sve zaposlene i samozaposlene majke koje su ostvarile najmanje 12 mjeseci neprekinutog radnog staža. Prava nezaposlenih majki i onih koje se nalaze na redovitom školovanju posebno su regulirana, o čemu možete čitati u daljnjem tekstu.

KADA SE OTVARA

 Obvezni porodiljni dopust otvara se najranije 45, a najkasnije 28 dana prije datuma očekivanog poroda i traje do djetetovih navršenih šest mjeseci. Iznimno, rodilja može i ranije prekinuti rodiljni dopust na vlastiti zahtjev i to najranije 70 dana nakon poroda. Pritom se računaju svi, a ne samo radni dani.

Ukoliko se na rodiljni ide direktno iz radnog odnosa, on počinje 28 dana prije poroda, a ako se na porodiljni ide sa bolovanja zbog komplikacija u trudnoći, on počinje 45 dana prije poroda. Datum početka rodiljnog dopusta utvrđuje izabrani ginekolog, koji izdaje odgovarajuću potvrdu. Na temelju te potvrde izabrani liječnik opće prakse izdaje Izvješće o bolovanju (popularne „Doznake) koje je, zajedno s ostalim dolje navedenim dokumentima, potrebno odnijeti u područni ured HZZO-a. To najčešće morate sami, iako postoje slučajevi u kojima to, umjesto vas, radi netko od administrativnog osoblja tvrtke u kojoj ste zaposleni.

POTREBNI DOKUMENTI

Prilikom otvaranja rodiljnog dopusta, potrebno je priložiti slijedeće dokumente:

  • osobna iskaznica, (kopija)
  • zdravstvena iskaznica (kopija)
  • iskaznica tekućeg računa na koji želite primati uplate (kopija)
  • potvrda o plaći koju izdaje poslodavac, tzv. R-1 obrazac (samozaposlene majke prilažu Rješenje o osnovici za obračun doprinosa)
  • Izvješće o bolovanju za razdoblje od 28. ili 45. dana prije termina poroda do 42. dana nakon poroda – popularne „Doznake“
  • formular kojeg dobijete u podružnici HZZO-a

IZNOS NAKNADE

Majka koja je ostvarila pravo na rodiljni dopust na temelju 12 mjeseci neprekinutog radnog staža ima pravo na naknadu u visini pune plaće tijekom cijelog rodiljnog dopusta (oko mjesec dana prije poroda i tijekom šest mjeseci nakon njega). Naravno, plaća se umanjuje za iznos koji vam poslodavac isplaćuje za prijevoz i topli obrok. Rodiljne se naknade obično isplaćuju oko 20.-og u mjesecu za prethodni mjesec.

 

JEDNOKRATNA POMOĆ ZA OPREMU NOVOROĐENČETA

Roditelji imaju pravo i na jednokratnu pomoć za opremu novorođenčeta, koju dodijeljuje HZZO (ona trenutno iznosi  2.328,20kn) uime države, dok gradovi i općine samostalno određuju iznos pomoći koju oni dodijeljuju (u rasponu od 1000 do 7000kn). Pravo na ovu pomoć ostvaruju svi roditelji hrvatski državljani, bez obzira na njihov radni status.

Za pomoć koju dodijeljuje HZZO potrebno je priložiti:

  • fotokopiju Rodnog lista djeteta
  • popunjen HZZO-ov formular u 2 primjerka

 

RODITELJSKI DOPUST (drugih šest mjeseci)

Nakon rodiljnog, jedan od roditelja može započeti sa korištenjem roditeljskog dopusta od djetetovih navršenih šest mjeseci pa idućih 180 dana (dakle, ne do djetetovog prvog rođendana, već koji dan prije toga). Točan datum prestanka tog prava naveden je u Rješenju o rodiljnom dopustu kojeg ćete dobiti poštom nakon što predate zahtjev u područnom uredu HZZO-a.

Ako će roditeljski dopust koristiti isključivo majka, otac se mora osobno pojaviti u područnom uredu HZZO-a te potpisati Izjavu u kojoj se odriče tog prava.

Ostali potrebni dokumenti su:

  • HZZO-ov formular sa podacima majke
  • Kopija Rodnog lista djeteta (nije potreban ako ste tražili pomoć za opremu novorođenčeta i tom prilikom ga predali)

 

Ako će taj dio dopusta koristiti otac, potrebno je priložiti:

  • fotokopiju Rodnog lista djeteta
  • R-1 obrazac (za oca – šestomjesečni prosjek plaće)
  • fotokopiju kartice tekućeg računa oca
  • fotokopiju osobne iskaznice oca
  • fotokopiju zdravstvene iskaznice oca
  • Izjavu o prijenosu prava (dakle, u ovom slučaju popunjava ju majka)
  • zahtjev (formular koji se također dobiva u prostorijama HZZO-a).

 

Maksimalni iznos naknade za rodiljni dopust prema važećim propisima iznosi 2660,80kn, bez obzira na to koji ga roditelj koristi. Navedeni zahtjev potrebno je podnijeti kad dijete navrši pet mjeseci, no moguće su i retroaktivne molbe, tj. naknadno podnošenje Zahtjeva. U tom slučaju naknada za roditeljski dopust isplaćuje se tek nakon podnošenja Zahtjeva.

Roditeljski dopust oba roditelja mogu koristiti i razlomljeno, tj. u dijelovima sve do djetetove navršene osme godine. O tome je potrebno obavijestiti i HZZO i poslodavca barem 30 dana prije dana korištenja navedenog prava.

 

MAJKE KOJE NEMAJU DOVOLJNO STAŽA

Majke koje nemaju neprekinutih 12 mjeseci radnoga staža u trenutku otvaranja rodiljnog dopusta, ostvaruju pravo na naknadu u visini 50% proračunske osnovice, što sada iznosi 1.663,00 kune, koliko iznosi i naknada tim majkama za roditeljski dopust (tj. drugih šest mjeseci).

 

NEZAPOSLENE MAJKE

Nezaposlene majke također imaju pravo na rodiljnu naknadu u visini 50% proračunske osnovice (1.663,00 kune) od dana rođenja djeteta do djetetove navršene prve godine.

Dokumenti koji su njima potrebni jesu slijedeći:

  • fotokopija djetetovog rodnog lista
  • fotokopija majčine domovnice
  • fotokopija osobne iskaznice
  • potvrdu o prebivalištu majke
  • potvrda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od kada se majka neprekidno vodi u evidenciji nezaposlenih osoba,
  • potvrda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o visini novčane naknade koja joj se isplaćuje kao nezaposlenoj osobi
  • fotokopija odluke o prestanku radnog odnosa

 

Na uvid je potrebno donijeti još i:

  • osobnu iskaznicu
  • domovnicu
  • zdravstvenu iskaznicu
  • original rodnog lista za dijete
  • original odluke o prestanku radnog odnosa.

 

Kao nezaposleni roditelj, imate pravo na priznavanje staža u prvoj godini djetetova života. Potrebni dokumenti za to su slijedeći:

  • Izvadak iz matične knjige rođenih za dijete
  • djetetova domovnica
  • potvrda o prebivalištu i roditelja i djeteta (vadi se na MUP-u)
  • ako su oba roditelja nezaposlena, tada je potrebno dati izjavu o dogovoru koji će roditelj koristiti ovo pravo na staž
  • radnu knjižicu roditelja koji će koristiti pravo na staž
  • kopija osobne iskaznice roditelja koji ce koristiti pravo na staž
  • tiskanica M-1P (kupi se u knjižari ili Narodnim novinama).

 

Sva se dokumentacija podnosi područnoj službi HZMO-a, Odjelu matične evidencije, prema prebivalištu roditelja. Pravo na staž se ne odobrava rješenjem (kao kod dodatnog rodiljnog dopusta), već je vraćena kopija tiskanice M-1P potvrda o priznanju svojstva osiguranika. Staž će u radnu knjižicu upisati HZMO.

 

MAJKE KOJE SE NALAZE NA REDOVITOM ŠKOLOVANJU

Zahtjevu za isplatu porodiljne naknade (to je formular koji dobije u HZZO-u) prilažu se slijedeći dokumenti:

  • fotokopija djetetova rodnog lista
  • fotokopija majčine domovnice
  • fotokopija osobne iskaznice (za majku) i potvrdu o neprekidnom prebivalištu
  • potvrda o redovnom školovanju

 

Na uvid je potrebno donijeti:

  • osobnu iskaznicu
  • domovnicu
  • zdravstvenu iskaznicu
  • original rodnog lista

 

Novčana naknada za vrijeme cijelog rodiljnog dopusta iznosi 1.663,00 kune mjesečno.

 

Majke studentice imaju pravo na mirovanje obveza studenta za vrijeme trudnoće i do godine dana starosti djeteta (popularno “zamrzavanje godine”). Za ostavarenje ovoga prava obratite se Referadi Vašeg fakulteta koji će Vas tražiti liječničku dokumentaciju o trudnoći.

 

DOPUST ZA BLIZANCE ILI ZA TREĆE DIJETE

Za blizance, kao i za treće i svako iduće dijete moguće je iskoristiti roditeljski dopust do djetetove navršene treće godine. Mjesečna naknada u tom slučaju također iznosi 50% proračunske osnovice tj. 1.663,00 kune. Potrebni dokumenti su:

  • fotokopije Rodnih listova svo troje djece ili blizanaca
  • HZZO-ov formular u 2 primjerka (podiže se u njihovim prostorijama)

 

PROMJENE RADNOG STATUSA

Ukoliko tijekom rodiljnog ili roditeljskog dopusta dođe do promjene radnog statusa roditelja koji koristi dopust (primjerice, istek Ugovor o radu na određeno), on je o promjeni dužan obavijestiti HZZO, koji će u tom slučaju izdati novo Rješenje sa novim iznosom naknade.

, ,

Želite što prije zatrudnjeti? Evo kako…

Za neke parove trudnoća će doći vrlo lako i prirodno, bez ikakvog truda, dok će za druge to biti nešto duži proces, koji će zahtijevati truda i pripreme…

Želite što prije zatrudnjeti ili pak želite da vam se dijete rodi u određeno doba godine?
Iako je začeće za neke parove vrlo laka, a za neke teška misija, zbog različitih razloga, pripremili smo savjete koji bi vam mogli pomoći da što lakše dođete do željenog cilja.

Kada ovulirate?

Svaka žena koja ima redovite menstruacijske cikluse, plodna je između 24 i 48 sati unutar jednog menstruacijskog ciklusa i to za vrijeme ovulacije. Dakle, unutar jednog menstruacijskog ciklusa imate prilike samo jedan do dva dana da ostanete trudni. Ako znate kada ovulirate, to je definitivno pravo vrijeme da s partnerom poradite na aktivnostima koje mogu voditi ka začeću.

Ako imate normalni ciklus, svaka žena je plodna 14. dan nakon početka novog menstruacijskog ciklusa. Naravno, ovulacija se može dogoditi u rasponu od nekih 12 i 16 dana. Ako nemate redovite menstruacijske cikluse, mnogo je teže predvidjeti kada imate ovulaciju. Zato postoje različite metode s kojima možete saznati kada imate ovulaciju.
Jedna od najpoznatijih i najstarijih je Billingsova metoda, kojom se prati iscjedak iz rodnice. Naime, za vrijeme ovulacije, zdrave žene imaju mnogo jači iscjedak iz rodnice, nego inače. Još jedna prirodna metoda je mjerenje bazalne temperature. Za vrijeme ovulacije, temperatura rodnice raste, te se na taj način određuju plodni i neplodni dani.

Na posao – što je češće moguće…

Jednom kada saznate kada ovulirate, vrijeme je da se bacite na posao. Najučinkovitije će biti, ako se upustite u spolne odnose tri dana prije početka ovulacije i za vrijeme ovulacije. Neke žene su zatrudnjele i šest dana nakon seksualnog odnosa. Naime, spermiji mogu živjeti duže nego što traje ovulacija. Ako pak ne znate kada imate ovulaciju, seks svaki drugi dan može biti jedno od rješenja.
To znači da će mnogo zdrave sperme biti na raspolaganju svaki drugi dan i čekati dan kada će doći do ovulacije. Možete se upustiti u spolne odnose češće, no to vam neće povećati šanse za trudnoćom. S druge strane, neće vam niti škoditi.
I još jedan savjet: nemojte se „štediti“ u tjednima prije ovulacije jer će vaš partner nakon dugog „sušnog“ razdoblja imati mnogo mrtve sperme, a od nje nećete zatrudnjeti.

Legnite kada je vrijeme za „posao“

Dugo vremena nije se znalo hoće li ženama ležanje na leđima, nakon spolnog odnosa pomoći u šansi da zatrudne. Istraživanjima koja su provedena 2009. godine u Nizozemskoj, došlo se do saznanja da žene koje su ležale 15 minuta nakon spolnog odnosa su imale za 50 posto veće šanse da zatrudne od onih koje su odmah ustale. Naime, one koje su ležale spriječile su istjecanje sperme.
Što se pak tiče zauzimanja određene poze za vrijeme kada vaš partner ejakulira, za to ne postoje određena empirijska istraživanja, ali ništa vas ne košta da pokušate.

Uživajte u procesu

Ako želite zatrudnjeti što prije, možda ćete osjećati pritisak, stres i tjeskobu, što vam itekako može odmoći u začeću. Naime, veće su šanse da ćete zatrudnjeti ako niste pod stresom ili drugim riječima, ako se nećete posebno truditi. Naime, žlijezda hipotalamus, koja regulira hormone ovulacije ne funkcionira dobro kada ste pod stresom, što znači da možete ovulirati kasnije nego što je uobičajeno za vaš ciklus ili možda uopće neće doći do ovulacije. Dakle, pokušajte što je više moguće uživati u procesu. Opušten i bezbrižan seks može vam povećati šanse da zatrudnite, više nego seks kada vam je samo na pameti da morate to odraditi kako biste zatrudnjeli.

Vrijeme je za „super“ spermu

Sperma ima najbolju šansu za oplodnju jajašca kada je zdrava, jaka i kada je ima mnogo. Evo nekoliko načina kako vaš partner može osigurati najbolju moguću kvalitetu:

Smanjiti količine alkohola – dnevno konzumiranje alkohola može smanjiti količinu testosterona, što utječe na broj i zdravlje spermija.
Prestati s pušenjem, lakim i teškim drogama – smanjuju pokretljivost spermija.
Zdrava prehrana – potrebno je jesti hranu s mnogo cinka, folnom kiselinom, kalcijem, vitaminima C i D. Zdrava hrana će pomoći u stvaranju zdrave, snažne sperme u velikim količinama.
Izbjegavajte vruće kupke, saune i slična mjesta s obzirom da vrućina ubija spermu. Sperma je najbolje pokretljiva na temperaturi između 34ºC i 36ºC, odnosno stupanj do dva ispod normalne tjelesne temperature. Što prije vaš partner počne voditi računa o svojem zdravlju to bolje. Rezultati će se pokazati već u roku tri mjeseca.

Pripremite svoje tijelo

Najbolje rezultate ćete polučiti, ako će vaše tijelo biti spremno za trudnoću. Javite se svojem ginekologu ili liječniku opće prakse na preliminarne pretrage kako biste prije trudnoće riješili određene zdravstvene probleme kojih možda i niste svjesni.

U međuvremenu, jednako kao i vaš partner, smanjite količine alkohola, prestanite pušiti i konzumirati droge. Smanjite unos kofeina na najviše jednu do dvije šalice na dan. Započnite uzimati folnu kiselinu barem mjesec dana prije nego što planirate zatrudnjeti. Njenim uzimanjem ćete smanjiti mogućnost određenih urođenih mana.

Izvor:zena.hr

, , , , ,

Povratak iz rodilišta – zašto je prvi mjesec najteži?

Što zapravo očekuje mamu u prvim bebinim danima?

Nakon povratka iz rodilišta očekuje vas prilagođavanje ritmu bebina hranjenja i spavanja. Počinjete upoznavati svoje dijete i to je zasigurno neponovljivo i predivno iskustvo za svaku mamu. No, ujedno su to dani kada ćete biti iscrpljeni i fizički i psihički, još se niste oporavili od poroda, dojenje također zahtijeva energiju i snagu, a tijelo vam se ne uspijeva odmoriti zbog premalo sna. Zato je prvih mjesec dana najteže, i da biste sve to prevladali i odmorili se koliko vam treba, prihvatite pomoć ukućana i prepustite im sve poslove koje inače obavljate.

Što zapravo očekuje mamu u prvim bebinim danima? Na koje probleme u svakodnevnoj njezi novorođenčeta može naići? Kako se nositi s grčevima, te kako otkriti uzrok bebina plača? Puno je još pitanja na koja odgovore traži svaka mama, posvećujući svojoj bebi svaki raspoloživi trenutak. Donosimo nekoliko savjeta koji će zasigurno koristiti pri povratku iz rodilišta.

Njega pupka

Posebnu pažnju treba posvetiti njezi pupka, te dok ne zaraste pupčana ranica. Njegu treba provoditi jedanput dnevno, pomoću sterilne komprese i antiseptika. Smatra se da ukoliko se pupak njeguje alkoholom da kasnije otpada. Njegovanje antisepticima smanjuje opasnost od infekcije pupka. Najvažnije je pupak držati suhim i čistim. Povijanje pupk a povojima ili zavojima produljuje njegovo otpadanje. Zato je važno držati ga suho i na zraku. Iz tog razloga rub pelene treba presavinuti tako da ne dodiruje pupak nego da se nalazi ispod njega.

Pupak otpada između 7 i 14 dana, obično 10-tog dana, nakon čega ostaje ranica koja zaraste nakon par dana i prestaje vlažiti. Tu možete očekivati pomoć patronažne sestre kojoj svakako najavite dolazak iz rodilišta kako bi vs u prvim danima mogla posjetiti i dati korisne savjete o njezi bebe.

Nadimanje i dojenački grčevi

Ako gotovo svakog dana, obično u isto vrijeme dijete vrištavo plače, privija noge uz trbuh i traži položaj u kojem će mu biti lakše, najvjerojatnije ima grčeve. Gotovo sva dojenčad povremeno pati od nadimanja, a u nekim slučajevima javljaju se grčeviti bolovi u trbuhu, koji se zovu dojenački grčevi ili kolike. Srećom, to je samo kratko razdoblju u bebinu životu, iako za mame iznimno stresno zbog nastojanja da pomogne djetetu i ublaži mu bolne grčeve.

Najčešće se javljaju iznenada, dijete se počne grčiti, uz bolno plakanje koje potraje i do tri sata dnevno. Obično se grčevi javljaju u poslijepodnevnim satima ili nakon hranjenja, svaki dan ili samo nekoliko dana u tjednu. U pravilu grčevi prestaju spontano u dobi od 3 do 4 mjeseca života. Nema pravog odgovora na pitanje zašto se javljaju grčevi. Jedno od objašnjenja je nerazvijen probavni sustav djeteta, jer se kod dojenčadi crijevna flora još razvija. Kao razlog smatra se i gutanje zraka pri hranjenju.

Njega dječje kože

Dječju kožu treba znati njegovati i liječiti poštujući njezine posebnosti. Naime, tjelesna je površina novorođenčeta u odnosu na tjelesnu masu velika.Površinski sloj kože je puno nježniji, a potkožno masno tkivo je tanje. Aktivnosti žlijezda lojnica i znojnica nisu još u potpunosti razvijene, sadržaj lipida je manji, a vode ima nešto više. Zbog svega toga kod djeteta je mehanizam termoregulacije puno osjetljiviji, koža se lakše isušuje, puno je podložnija negativnim učincima sunca, ozljedama i infekcijama.

Higijena djeteta mora biti obavezno redovita i temeljita. Neadekvatna higijena, neodgovarajućim sredstvima za pranje i njegu, mijenja pH kože, suši je, te dovodi do crvenila i boli na mjestu oštećenja. Razvit će se „pelenski osip“, karakteriziran crvenilom kože, perutanjem, vlažnim osipom, u težim slučajevima i ranicama na mjestima područja pelena.

Razlog promjena na koži djeteta može biti i atopijski dermatitis. Promjene na koži najčešće se nalaze na koži lica i vlasišta, stražnjem dijelu vrata i pregibima zglobova, a u ozbiljnijim slučajevima je generaliziran – zahvaća cijelo tijelo. Manifestira se pojavom crvenila, mjehurića koji pucaju i vlaže, potom stvaranjem krastica uz jak svrbež i eventualnim sekundarnim bakterijskim infekcijama zahvaćenog područja.

Topla kupka za opuštanje

Koža novorođenčeta iznimno je osjetljiva i zato se posebna pozornost mora posvetiti pravilnom kupanje bebe. Temperatura mora iznositi 37 stupnjeva C u zagrijanoj prostoriji. Vodu za kupanje treba izmjeriti dječjim termometrom. U kadici ne smije biti duboka voda, dovoljno je desetak centimetara. U vodu ne treba dodavati pjenu ili šampon. Koži treba omogućiti da sačuva svoju prirodnu masnoću, te često odmašćivanje kupkama u pjenicama dovodi do suhoće i perutanja kože.Oči se trebaju očistiti smotuljkom vate ili sterilnom kompresom namočenom u vodu u posebnoj posudici tako da se nečistoća odstrani od vanjskog kuta prema nosu.

Prva šetnja

Zimske bebe mogu u šetnju od 3.tjedna života tijekom toplijeg razdoblja, od 11 do 16 sati, a ljeti u hladnijem dijelu dana, do 11 sati i nakon 17 sati. Dijete brzo gubi tjelesnu toplinu, zato ga zimi treba obući u podstavljeno i nepromočivo jednodjelno odijelce, a ispod njega mu treba obući odijelce, benkicu, čarapice. Obavezno mora imati kapu. Ljeti treba paziti da se ne pretjera s odjećom na bebi. Obavezan je šeširić na glavi te suncobran kako bi se zaštitilo od sunca, jer je dječja koža osjetljiva.

Kukovi i široko povijanje

U rodilištu se obavezno pregledaju kukovi djeteta, pa ako su labavi ili previše čvrsti mami će se preporučiti da dijete široko povija do prve kontrole kod liječnika. U slučaju iščašenih kukova, trebat će liječnje i pregled kod ortopeda. Bebe se obično do tri mjeseca života šalju preventivno na UZV kukova u bolnicu.

Izvor:zena.hr

, ,

Znate li razliku između rodiljnih i roditeljskih naknada?

Kriza je u Hrvatskoj utjecala i na broj novorođene djece koji je prema nekim pokazateljima u 2011. u odnosu na 2010. pao za oko 2000, što je zaista porazan rezultat za državu koja već dugi niz godina „muku muči“ s opadanjem ukupnog broja stanovnika.

Upravo je rodiljna naknada sredstvo koje većini roditelja pomaže da lakše prebrode razdoblje kada im se troškovi života gotovo udvostruče zbog novorođenčeta. Iako, to nije nikakav dodatak roditeljima na dosadašnja primanja nego iznos koji supstituira neto plaću majke u određenom razdoblju, a kasnije je čak i upola manji. Unatoč smanjivanju državnog proračuna u 2012. godini, tj. rezanju rashoda Države, Vlada se ipak nije odlučila na smanjivanje rodiljne naknade i dječjeg doplatka što možemo ocijeniti pozitivnom odlukom. Naravno još bolje bi bilo da naknade u budućem razdoblju budu i dodatno povećane kao direktno sredstvo natalitetne politike i motivacije potencijalnih roditelja za povećanje obitelji.

Rodiljne naknade definiraju se kao vremenske i novčane potpore koje služe za zaštitu materinstva te njegu novorođenog djeteta i njegovo podizanje, a pravo na nju imaju roditelji ili njima izjednačene osobe (posvojitelji ili skrbnici). Bitno je razlikovati rodiljni dopust i roditeljski dopust. Rodiljni dopust odnosi se na vrijeme 28 dana prije očekivanog termina rođenja djeteta do 6. mjeseca života djeteta. To je ujedno i obvezni dopust kojeg majka mora koristiti, a naknada za vrijeme trajanja dopusta isplaćuje se na teret Zavoda za zdravstveno osiguranje. Roditeljski dopust slijedi nakon navršenih 6 mjeseci djetetovog života, a njegovo korištenje nije obvezno. Naknada za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta isplaćuje se na teret Državnog proračuna. Navedeno se odnosi na prvo i drugo dijete, dok za blizance, treće i svako slijedeće dijete, roditeljski dopust traje do navršene 3. godine djetetova života. Na vlastiti zahtjev, majka može početi raditi i prije navršenih 6. mjeseci djetetova života, ali ne i prije navršena 42 dana. Jednako tako, nakon proteka 42 dana pa do 6. mjeseci (isto se odnosi i na razdoblje od 6. mj. do godine dana djetetovog života) rodiljni dopust može koristiti i otac, ali tada naknada koju će primati otac može iznositi najviše 1.663,00 kn.

Nakon isteka obveznog rodiljnog dopusta, majka može raditi pola radnog vremena do navršene 1. ili 3. godine (blizanci, treće i svako slijedeće dijete) djetetovog života. Isto može koristiti i otac, ali pod uvjetom da majka radi puno radno vrijeme i njegova će mjesečna naknada tada iznositi najviše 1.663,00 kn. Vrijeme koje majka provede na rodiljnom dopustu do napunjene 1. ili 3. godine djetetova života majci se priznaje u staž osiguranja u jednokratnom trajanju.

TKO može koristiti rodiljnu naknadu?

Rodiljnu naknadu može koristiti:

1. Zaposleni roditelj (Na temelju Zakona o radu) – na temelju prosječih isplaćenih plaća za 6 mjeseci koje prethode mjesecu u kojem je nastupio rodiljni dopust. U tom razdoblju moraju mu biti isplaćene najmanje dvije plaće. Ukoliko je isplaćena jedna ili nijedna plaća naknada se utvrđuje od najmanje osnovice za plaćanje doprinosa. Naknada u vrijeme obveznog trajanja rodiljnog dopusta nije limitirana te ovisi isključivo o visini neto plaće koju je majka primala prije početka rodiljnog dopusta. Naknade se isplaćuju izravno majkama, bez posredovanja poslodavaca. Naknada se utvrđuje tako da se satnica iz potvrde o plaći pomnoži sa brojem radnih sati u određenom mjesecu, a slijedom toga naknada iz mjeseca u mjesec može varirati ovisno o broju radnih sati. Naknada za vrijeme neobaveznog roditeljskog dopusta, dakle nakon navršenih 6 mjeseci djetetovog života može iznositi od 1.663,00 kn do 2.500.,00 kn. Također, nakon povratka sa rodiljnog dopusta, majke imaju pravo na korištenje godišnjeg odmora tekuće godine te na korištenje godišnjeg odmora iz prethodne godine uz uvjet da su u prošloj godini bile zaposlene više od 6 mjeseci. Uz to, majke imaju pravo i na 2.500,00 kn neoporezivih naknada kao što su božićnice, regres, dar za djecu i sl. ako kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno. Bez obzira što za vrijeme rodiljnog dopusta poslodavac ne isplaćuje radnici plaću, dužan je dostaviti HZMO-u RS-m obrazac (stranica B) sa podacima o radnici kako bi joj se osigurala evidencija mirovinskog staža

2. Roditelj koji samostalno u obliku osobnog zanimanja obavlja profesionalnu djelatnost (po osnovi Zakona o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki) – naknada se utvrđuje na temelju dnevne osnovice utvrđene od osnovica osiguranja u 6 mjeseci koje prethode mjesecu kada je nastupio rodiljni dopust. Pretpostavka je da majka mora biti osigurana najmanje dva mjeseca prije nego počne rodiljni dopust, ukoliko to nije slučaj naknada se utvrđuje na temelju najmanje osnovice za plaćanje doprinosa.

3. Nezaposlene majke ostvaruju naknadu određenu Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna, a koja trenutno iznosi 1.663,00 kn. Ovdje treba naglasiti da nezaposlene majke, koje primaju novčanu naknadu Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje, imaju pravo samo na razliku između te naknade i naknade prema Zakonu o izvršavanju Državnog proračuna.

4. Osim navedenih skupina majki (roditelja), pravo na rodiljnu naknadu ima i roditelj koji u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino i glavno zanimanje (obveznik je poreza na dohodak ili dobit, ali ne po osnovi rada), roditelj koji ostavruje drugi dohodak, roditelj korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu ili invalidsku mirovinu, roditelj koji se ne smatra osobom sposobnom za rad ili je uzdržavana osoba, roditelj koji je polaznik redovnog školovanja i to stručnog ili sveučilišnog studija.

Kao primjer za usporedbu rodiljnih naknada uzeli smo Njemačku, koja se istini za volju ne može baš u mnogočemu uspoređivati sa Hrvatskom. U Njemačkoj tako majke imaju pravo na 14 tjedana (od čega se 6 odnosi na razdoblje prije rođenja djeteta) osnovnog rodiljnog dopusta u kojem primaju 100% svoje plaće. Nakon isteka tog razdoblja primaju 65% plaće, ali ne više od 1.800,00 €. Roditelj tako u Njemačkoj može godišnje primiti rodiljnu naknadu u visini od 21.600,00 € što iznosi približno 160.000,00 kuna. Za razliku od Hrvatske, u Njemačkoj se naknada određuje prema posljednjoj plaći roditelja koji će ostati sa djetetom do navršene godine dana života. Naravno, navedeno se odnosi samo na roditelje sa visokim primanjima. Roditelji sa nižim primanjima i nezaposlene osobe imaju pravo na 300,00 € mjesečno tijekom godine dana. Iako rodiljne naknade variraju od zemlje do zemlje, razlike se uglavnom odnose na trajanje rodiljnog dopusta te visinu maksimalne naknade. Češka i Slovačka npr. jedne su od rijetkih zemalja u kojima rodiljni dopust traje čak do 3 godine, ali su zato naknade prilično niske (256,00 € mjesečno za prve dvije godine života, a nakon toga 164,00 € mjesečno).

Ostaje nada da će u budućnosti sve veći dio proračuna biti usmjeren na pronatalitetne mjere budući da starenje stanovništva predstavlja jedan od najvećih socio-ekonomskih izazova hrvatskog društva u budućnosti. Naravno puno važnije od rodiljnih naknada su životni standard, kvaliteta života te životna očekivanja pojedinca, ali i rodiljne naknade su dobar početak.

, ,

Pregledi i pretrage koje majke moraju obaviti u trudnoći?

Prvo saznanje o eventualnoj trudnoći danas se najčešće događa nakon uporabe kućnog testa na trudnoću. Kućni test na trudnoću radi se obično nakon izostanka mjesečnice pa s obzirom da trudnoću računamo od prvog dana zadnje menstruacije, negdje u petom, šestom tjednu trudnoće.
Tada je najbolje napraviti ultrazvuk kako bismo potvrdili da se trudnoća nalazi unutar maternice s obzirom da će kućni test biti pozitivan i ukoliko se radi o izvanmaterničnoj trudnoći.
Ako se trudnoća nalazi unutar maternice, a nismo u mogućnosti potvrditi da se plod uredno razvija, ultrazvučni pregled je potrebno ponoviti za tjedan dva kada se u pravilu može potvrditi radi li se o trudnoći u kojoj se plod uredno razvija.

Prvi pregled u trudnoći

Prvi pregled u trudnoći morao bi se dogoditi oko desetog tjedna trudnoće, a sastoji se od:
a) obiteljske i osobne anamneze; u njoj liječnik nastoji saznati sve o bolestima unutar vaše obitelji i vašim osobnim bolestima koje ste preboljeli ili od kojih bolujete, a mogu utjecati na trudnoću
b) reproduktivne anamneze; u njoj liječnik nastoji saznati sve o vašem reproduktivnom zdravlju, a također je od važnosti za trudnoću: kada i kakav je bio PAPA test? kad je bila prva menstruacija? koliko ste puta rađali? koliko ste puta pobacili? koristite li kontracepciju? jeste li ikada liječili sterilitet? kada je bila zadnja menstruacija?…
c) ginekološkog pregleda; kada je poželjno uzeti PAPA test te eventualno briseve vrata maternice na bakterije, ali i ostale uzročnike, opisuje se i izgled vrata maternice, maternice i adneksa (jajnika i jajovoda)
d) laboratorijskih pretraga; kompletne krvne slike, krvne grupe i Rh faktora, ujedno se kontrolira i mokraća test trakom te mjeri krvni tlak i tjelesna težina
e) ultrazvučni pregled; ultrazvučni je pregled poželjno napraviti oko 10. tjedna trudnoće jer je tada najtočnija procjena trajanja same trudnoće.
Potrebno je što prije početi uzimati folnu kiselinu čija je potreba povećana zbog izgradnje osnove budućeg središnjeg živčanog sustava ploda.
Ostali pregledi

Ukoliko je s trudnoćom sve u redu svaki sljedeći pregled trebao bi se dogoditi svaka 3-4 tjedna i sastojati se od:
a) kontrole mokraće urin trakom, mjerenja krvnog tlaka i tjelesne težine
b) mjerenja udaljenosti fundus-simfiza (izbočine trbuha), otkucaja srca ploda
c) ginekološkog pregleda.
Oko 20. tjedna trudnoće potrebno je napraviti i detaljan ultrazvuk s obzirom da se tada završava organogeneza (razvoj organa) te je potrebno potvrditi uredan razvoj ploda.
Do 27. tjedna trudnoće preporuka je učiniti takozvani OGTT (oralni test tolerancije glukoze) koji ukazuje na eventualni razvoj dijabetesa u trudnoći.
Triple test i rana amniocenteza

Ukoliko u obitelji imate članova obitelji oboljelih od Dawnova sindroma (mongoloidizam), ukoliko ste imali brojne pobačaje, stariji ste od 37 godina ili ako je zbroj godina vas i vašeg partnera iznad 72 trebate razmišljati o nekim od testova za otkrivanje kromosomskih anomalija.
Triple test se radi u 16. i 17. tjednu trudnoće. Sastoji se od ultrazvuka te vađenja majčine krvi i mjerenja razina tri hormona: alfa fetoproteina, beta humanog korionskog gonadotropina i estriola. Njime se otkriva rizik od Dawnova sindroma i oštećenja osnove budućeg središnjeg živčanog sustava. Njegova je točnost do 80%.
Rana amniocenteza radi se obično oko 17. – 18. tjedna trudnoće. Sastoji se od uzimanja uzorka plodne vode ubodom igle kroz trbuh. Na rezultate se čeka 4-5 tjedana, a ukazuje na Dawnov sindrom ili neki drugi poremećaj kromosoma. Njegova se točnost približava 100%. Opasnost od pobačaja kod rane amniocenteze iznosi oko 1%.
Osmi i deveti mjesec trudnoće

Osim nastavka redovitih pregleda koji mogu biti nešto učestaliji, početkom osmog mjeseca trudnoće potrebno je početi snimati CTG – kardiotokogram. Kardiotokogram mjeri otkucaje srca djeteta te ukazuje na stanje djeteta u maternici, ali mjeri i eventualne kontrakcije maternice. U osmom mjesecu trudnoće ukoliko je sve u redu s trudnoćom dovoljno je mjeriti CTG svaka dva tjedna, a u devetom mjesecu svaki tjedan.
U 9. mjesecu trudnoće potrebno je učiniti UZV kako bi se vidjelo gdje se nalazi posteljica te kako bi se procjenila težina djeteta.
Katkad je kod rizičnih trudnoća potrebno učiniti kasnu amniocentezu. Kasnom amniocentezom se određuje jesu li sazrijela fetalna pluća. Zrelost fetalnih pluća znatno utječe na preživljavanje novoređenčadi ukoliko dođe do prijevremenog porođaja.

Kada prođe termin…

Ako je prošao termin odnosno 40. tjedan trudnoće, potrebni su učestaliji ginekološki pregledi i mjerenje CTG-a svaki drugi dan. Ukoliko je došlo do otvaranja vrata maternice mora se raditi i amnioskopija. Amnioskopija nam omogućuje da vidimo boju plodne vode. Ukoliko je dijete ugroženo plodna voda će poprimiti zelenu boju.

Dolazak u rađaonicu

Trudovi. Kada kontrakcije maternice poprime ubrzavajući ritam, onda govorimo o trudovima. Prvorotkinje dolaze u rađaonicu kada budu dva truda u deset minuta. Višerotkinje se, s obzirom da kod njih porođaj traje kraće, javljaju u rađanicu čim se trudovi „uhodaju”, odnosno čim kontrakcije dobiju ustaljeni ritam ubrzavanja.
Curenje plodne vode. Sve trudnice se moraju javiti u rađaonicu ako dođe do pucanja vodenjaka i curenja plodne vode.
Sukrvica ili krvarenje. Treba znati da normalan porođaj katkad može započet sukrvicom. Pojava sukrvice znak je da se treba javiti u rađaonicu. Ukoliko se radi o jačem krvarenju treba se što hitnije javiti u bolnicu.

Izvor:cuvarkuca.hr

, ,

Kako zakon regulira radni status u trudnoći i na rodiljnom dopustu?

Donosimo vam sve što bi trudnice trebale znati o svojim pravima

Štite li kod nas zakoni trudnice od otkaza, od smanjenja plaće, premještaja na neodgovarajuće i slabije plaćene poslove? Koja su vaša radna prava u trudnoći, a koja tijekom korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta? Jesu li buduće mame u istom položaju prema poslodavcu bez obzira imaju li ugovor na neodređeno ili na određeno? Smije li vas poslodavac nakon povratka s rodiljnog dopusta premjestiti na lošije radno mjesto? Potražili smo zakonske odredbe koje reguliraju zaštitu ženinog radnog statusa tijekom trudnoće, te tijekom rodiljnog dopusta.

Zaštita od otkaza
Zakonom je osigurana zaštita trudnica i majki na rodiljnom, odnosno roditeljskom dopustu od otkaza ugovora na neodređeno. Poslodavac ne može trudnici otkazati ugovor o radu za vrijeme trudnoće, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili korištenja dopusta. U slučaju da poslodavac otkaže radni odnos trudnici, a na dan davanja otkaza znao je za trudnoću, odnosno ako trudnica u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju trudnoće te mu o tome donese i potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela, takav otkaz neće biti valjan. No, ako je trudnica radila na određeno vrijeme, tada joj radni odnos bez obzira na trudnoću, odnosno rodiljni ili roditeljski dopust može prestati u vrijeme trudnoće, odnosno korištenja rodiljskog dopusta, istekom vremena na koje je sklopljen. U tom će se slučaju roditelji nakon isteka ugovora o radu kod ostvarivanja prava na novčane potpore tretirati kao nezaposleni od trenutka prestanka ugovora o radu. Dakle, u slučaju postojanja ugovora o radu na određeno vrijeme, ugovor prestaje istekom vremena na koje je sklopljen , neovisno o trudnoći ili korištenju rodiljnog odnosno roditeljskog dopusta.

Premještaj trudnice
Poslodavac ne može trudnicu premjestiti na druge poslove osim na temelju njezina osobnoga zahtjeva ili po odluci poslodavca, ako to zahtijeva njezino zdravstveno stanje, koje je utvrdio ovlašteni liječnik.

Međutim, ako trudnica radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, poslodavac ju mora premjestiti na druge odgovarajuće poslove. Čim joj se zdravstveno stanje poboljša,trudnica ima pravo zatražiti povratak na poslove koje je ranije radila. Ono što je bitno jest da u slučaju privremenog premještaja na drugo radno mjesto njezina plaća mora ostati jednaka. Ako poslodavac smatra da je premještaj nužan, a trudnica se ne slaže ili obratno, konačnu ocjenu o tome je li premještaj potreban dat će liječnik. Ako poslodavac koji zapošljava pet ili manje od pet radnika, nije u mogućnosti osigurati raspored žene na druge odgovarajuće poslove, trudnica ima pravo na dopust uz naknadu plaće prema posebnim propisima. Ministar nadležan za rad, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, pravilnikom će propisati uvjete i postupak za stjecanje prava, te način obračunavanja i isplate naknade plaće. Privremeni premještaj poslodavac mora opozvati čim ženino zdravstveno stanje dopušta njezin povratak na poslove na kojima je prethodno radila. Privremeni premještaj ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice. Radnicu se može premjestiti u drugo mjesto rada samo uz njezin pristanak

Zabrana noćnog rada za trudnice
Izmjenama Zakona o radu, koje su stupile na snagu prvoga siječnja 2010. godine određena je zabrana noćnog rada za trudnice, osim ako ona to zatraži, a liječnik ocijeni da noćni rad ne ugrožava njezin i djetetov život ili zdravlje. Iz Zakona o radu su pritom izdvojene odredbe o rodiljnom dopustu, s obzirom da je od prvog siječnja 2009. godine na snazi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama u kojem su te odredbe uklopljene i razrađene. Upravo je tim Zakonom definirano da je trudna radnica zaposlena radnica koja o svom stanju trudnoće pisanim putem obavijesti svoga poslodavca. Tek nakon što obavijesti poslodavca o svojoj trudnoći, može ostvarivati prava propisana zakonom, kao što je primjerice pravo na slobodan dan u mjesecu radi obavljanja prenatalnog pregleda. Kada će radnica o trudnoći obavijestiti svog poslodavcao ovisi o njezinoj odluci, nikakv rok zakonom nije propisan.

Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama
Zakonom o radu propisana je zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama, i to ne samo prema trudnicama koje su u radnom odnosu, već je zabranjeno poslodavcima i da odbiju zaposliti ženu zbog njezine trudnoće. Ako bi se trudnica javila na natječaj, poslodavac je ne bi smio zbog toga diskriminirati, te samo zbog te činjenice ne zaposliti Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Pravo povratka na prethodne poslove
Nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta sukladno posebnom propisu, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava. Ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.

Stanka za dojenje djeteta
Žena koja nakon korištenja porodiljnog dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu nastavi dojiti dijete, ima tijekom rada u punom radnom vremenu, dva puta dnevno pravo na stanku u trajanju od sat vremena. To pravo žena može koristiti do godine dana djetetova života. Vrijeme stanke ubraja se u radno vrijeme. Naknada plaće za stanku obračunava se prema posebnim propisima. Ministar nadležan za rad, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, pravilnikom će propisati uvjete i postupak ostvarenja prava na stanku za dojenje djeteta te način obračunavanja i isplate naknade plaće.

Izvor:zena.hr

, , ,

Stigle su nam jagode

Slatke i zdrave jagodice odlične su svježe ili u slatkim desertima za klince!

U njoj su uživali još u staroj Grčkoj i Rimu, a cijenili su je ne samo zbog slatkog okusa nego i zbog ljekovitih svojstava. Nema toga dobroga što se u tom crvenom, slatkom plodu ne skriva.
Razni vitamini, voćni šećeri i kiseline, željezo, fosfor, kalcij, pektin i mnogo, mnogo drugih korisnih tvari čiji popis znanstvenici ni danas još nisu do kraja dovršili. Zato su se jagode od davnina upotrebljavale u narodnoj medicini za liječenje velikog broja bolesti. U liječenju se rabilo apsolutno sve: od ploda, do cvjetova, lista i korijena, a ne treba zanemariti niti da su se od jagode radili, a i danas se rade, mnogi ukusni deserti, marmelade i napitci. Oni su istodobno ukusni i slatki, ali i zdravi.

Zdravlje iz jagode za trudnice

Bogatstvom voćnih kiselina, posebice folne kiseline, jagoda premašuje gotovo sve voće. Za buduće majke od velike je važnosti i velika količina željeza u jagodi, posebice za one koje pate od anemije i nedostatka hemoglobina. Za uspješno usvajanje tog istog željeza presudan je vitamin C koji se također nalazi u tom slatkom plodu.

Zablude s alergijama

Mnogo se piše o alergenosti jagode za malene koji se prvi puta trebaju s njom susresti. Alergije na svježu jagodu, sok ili džem nisu toliko česte koliko se o tome govori. Naši liječnici čak kažu da je alergija na jagodu jedna od zadnjih po pojavnosti. Za primjer, najjači alergeni kod naših mališana su primjerice kravlje mlijeko i jaje.

Stoga ako u obitelji postoji alergija na jagodu ili neku hranu, samo budite malo oprezniji kod uvođenja. Inače jagode u djetetovu prehranu uvodite postupno i pratite reakcije.

U slučaju da nastane alergija, reakcija će se vrlo brzo pokazati u obliku osipa, iscjetka iz nosa ili poteškoća s dišnim i probavnim sustavom. Ako se pojavi reakcija, ne dajte je djetetu neko vrijeme. Zatim nakon desetak dana ponovno pokušajte kako biste vidjeli radi li se zaista o alergiji na jagodu. U slučaju jače alergije nemojte ponovno pokušavati.

Izvor:roditelji.hr

, ,

Zakonske obveze i prava nakon rođenja djeteta

Da bismo vam olakšali postupak prijave i podnošenja zahtjeva, pripremili smo kratak pregled prava i obveza

Roditelji se nakon rođenja djeteta susretnu s popriličnim brojem dokumenata koje trebaju izvaditi u raznim državnim institucijama, a za koje će im osim vremena trebati i dosta strpljenja ukoliko nisu dobro informirani što trebaju činiti, koje točno papire sa sobom trebaju ponijeti i koje dokumente im pojedina institucija treba izdati.

Na temelju njih će moći ostvariti i određena prava kao što su jednokratna naknada za opremu za novorođenče za koju se zahtjev podnosi u područnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, te pravo na novčanu naknadu koju mogu ostvariti prema mjestu prebivališta ukoliko njihova općina ili grad isplaćuju takve potpore za novorođeno dijete.

Prema zakonu su roditelji obvezni prijaviti dijete u matični ured i u HZZO radi zdravstvenog osiguranja, a u MUP-u pak dobiti za dijete jedinstveni matični broj građana (JMBG) i uvjerenje o prebivalištu. Da bismo vam olakšali postupak prijave i podnošenja zahtjeva, pripremili smo kratak pregled prava i obveza koje vas očekuju nakon djetetova rođenja.

Prijava djeteta u matični ured

Nakon što u rodilištu dobijete otpusno pismo, koje prvih mjesec dana služi kao djetetov službeni dokument, prva je adresa na koju se trebate javiti, i to u roku 60 dana od rođenja djeteta, matični ured u općini u kojoj se nalazi rodilište. Tamo ćete prijaviti dijete u maticu rođenih. Trebaju doći oba roditelja i trebate ponijeti otpusno pismo iz rodilišta, vjenčani list ako ste u braku i osobne iskaznice na uvid. Samohrana majka prilaže svoj rodni list i osobnu iskaznicu. Ako roditelji nisu vjenčani, za priznavanje očinstva otac treba u matičnom uredu potpisati izjavu kojom priznaje očinstvo. Matični ured će vam izdati rodni list i domovnicu za dijete, no bez jedinstvenog matičnog broja građana koji ćete dobiti u MUP-u. U matični ured ponesite biljege od 60 kuna i 14 kuna gotovine.

Postupak u MUP-u

Prijavom u Ministarstvo unutarnjih poslova prijavljujete djetetovo prebivalište i djetetu se tada dodjeljuje JMBG. Ako roditelji nemaju isto prebivalište, onaj čije se prebivalište razlikuje od prebivališta djeteta treba u MUP-u potpisati izjavu da je suglasan da dijete bude prijavljeno na adresu drugog roditelja. Sa sobom trebate ponijeti djetetov rodni list ili izvod iz matice rođenih, domovnicu djeteta, osobne iskaznice roditelja te obrazac prijave prebivališta koji se može skinuti i s MUP-ove web stranice.

Zdravstvena zaštita djeteta

U roku mjesec dana od rođenja dijete morate prijaviti u sustav zdravstvenog osiguranja. Prijava se podnosi u područnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) prema mjestu prebivališta. To može napraviti i tvrtka u kojoj je zaposlen roditelj preko kojega će dijete biti zdravstveno osigurano. Prije odlaska u HZZO, u tvrtki ispunite i ovjerite obrazac „Tiskanica 3“ te s njime u HZZO-u prijavite dijete. Dobit ćete potvrđenu kopiju ispunjenog obrasca „Tiskanica 3“ i privremenu iskaznicu za dijete koja služi kao zdravstvena iskaznica dok se kroz koji mjesec ne dobije nova, prava iskaznica.

Naknada za opremu za novorođenče

Kada prijavite dijete za zdravstveno osiguranje i dobijete za njega rodni list, možete iskoristiti pravo na jednokratnu novčanu pomoć za opremu novorođenčeta. Zahtjev se predaje u područnom uredu ili ispostavi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u mjestu prebivališta. Zahtjevu treba priložiti kopiju rodnog lista djeteta, domovnicu djeteta na uvid, kopiju obrasca „Tiskanica 3“ na uvid i uvjerenje o prebivalištu djeteta na uvid. Novčana naknada iznosi oko 2.300 kuna.

Novčana pomoć grada Zagreba

Pojedine jedinice lokalne samouprave dodjeljuju naknadu za novorođeno dijete na koju se pravo ostvaruje prema mjestu prebivališta. U gradu Zagrebu pravo na novčanu pomoć može ostvariti roditelj s neprekidno prijavljenim prebivalištem u Zagrebu od najmanje pet godina neposredno prije rođenja djeteta i dalje neprekidno sve do isplate novčane pomoći u cijelosti te ako drugi roditelj ima prijavljeno prebivalište u Zagrebu ili ako je drugi roditelj stranac s privremenim ili stalnim boravkom u Zagrebu u vrijeme podnošenja zahtjeva i dalje neprekidno do isplate novčane pomoći u cijelosti.

Visina novčane pomoći ovisi o broju malodobne djece roditelja podnositelja zahtjeva koja s njim žive u zajedničkom kućanstvu, te roditelja kojim su djeca dodijeljena na brigu i skrb temeljem pravomoćne presude o razvodu braka. Visina novčane pomoći od 1. srpnja 2011. za prvo dijete roditelja podnositelja zahtjeva iznosi 1.800,00 kuna što će se isplatiti u dva jednaka obroka tijekom jedne godine. Za drugo dijete potpora je 3.600,00 kuna što će se isplatiti u četiri jednaka obroka tijekom dvije godine, a za treće i svako daljnje dijete 54.000,00 kuna što će se isplatiti u jednakim godišnjim obrocima tijekom šest kalendarskih godina.

Porezna olakšica za dijete

Jedan od zaposlenih roditelja treba u poreznoj upravi upisati dijete na svoju poreznu karticu radi ostvarivanja prava na poreznu olakšicu. Time uvećava svoj osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka. Porezna olakšica za godinu rođenja djeteta ostvaruje se od mjeseca njegova rođenja. U poreznu upravu treba ponijeti original porezne kartice roditelja, osobnu iskaznicu na uvid te djetetov rodni list na uvid. U poreznoj upravi dobije se porezna kartica s upisanim djetetom koju treba vratiti u tvrtku roditelja. Osobni odbitak za prvo dijete iznosi 900 kuna ili 10.800 na godišnjoj razini, za drugo dijete koeficijent je 0.7 ili 1.260 kn, za treće dijete 1.800, za četvrto 2.520, a za peto 3.420 kn.

Izvor:zena.hr

, , , , , , , ,

Dijete u bolnici

Odlazak u bolnicu je promjena svakodnevnog načina života, praćena neizvjesnošću i neugodnim emocionalnim stanjima zbog odvajanja od primarne sredine, zbog bolesti, straha od medicinskih postupaka i ishoda liječenja, zbog brojnih ograničenja, promjena navika te nepoznate okoline i događaja.

Djeca imaju specifično poimanje i vremena i bolesti pa se njihov odnos prema liječenju, ponašanje za vrijeme liječenja i doživljaj bolesti bitno razlikuju od načina na koji slične situacije proživljavaju odrasli.

Kad je riječ o hospitalizaciji djece, važno je ukazati na specifičnosti koje je čine različitom od hospitalizacije odraslih.

Prije svega, to je dob djeteta, odnosno stupanj kognitivnog razvoja. O dobi ovisi djetetovo poimanje bolesti i njegova reakcija na bolest i zahtjeve liječenja. O dobi također ovisi reakcija na odvajanje od roditelja i prilagodljivost na bolničku sredinu.

Doživljaj bolesti kod djece se veže na nezreli koncept shvaćanja vlastita stanja. Sve što se s njim događa, malo dijete povezuje sa svojim ponašanjem pa zbog toga djeca predškolske i rane školske dobi mogu bolest doživjeti kao kaznu za loše ponašanje. Djeca u dobi od osam do jedanaest godina objašnjavaju bolest najčešće u terminima zaraze, dok djeca starija od jedanaest godina mogu shvatiti fiziološke mehanizme bolesti.

Najnepovoljnijom dobi za hospitalizaciju smatra se dob od oko 6 mjeseci do četiri godine. U toj dobi, ukoliko majke nisu zajedno s djecom u bolnici ili barem u svakodnevnim posjetima, većina djece prolazi tri faze prilagodbe na bolničku sredinu: fazu prosvjeda, fazu očajanja i fazu prividne prilagodbe.

Tijekom prve faze dijete vrišti, baca se, plače i na sve moguće načine prosvjeduje ne bi li vratilo majku. Ako prosvjed nije «vratio» majku, dijete nakon nekoliko dana prelazi u fazu očajanja kad postaje motorički mirnije, povlači se, apatično je i poslušno pa se ta faza može pogrešno tumačiti kao početak prilagodbe. Faza prividne prilagodbe nastupa ako malo dijete mora duže ostati u bolnici. U toj fazi djetetovo ponašanje čini se uobičajenim, dijete komunicira s okolinom, ali posljedice odvajanja vidljive su tek po povratku kući.

Dakle, što je dijete manje, teže će podnijeti odvojenost od roditelja (majke). Upravo odvojenost predstavlja najveći izvor stresa u hospitalizaciji djece i uzrokom je poteškoća u djetetovom emocionalnom i psihološkom razvoju pa su stoga posljedice hospitalizacije teže što je dijete manje. Da bi se izbjegle psihološke i emocionalne poteškoće zbog odvajanja, ukoliko to bolest i liječenje dopuštaju, treba odgoditi hospitalizaciju male djece. Ukoliko to nije moguće, s djetetom u bolnicu treba primiti i majku.

Osim odvajanja, još je nekoliko čimbenika koji hospitalizaciju čine stresnom za dijete. To su strah od boli i povrede tijela (koji je inače normalan razvojni strah, ali se u uvjetima hospitalizacije povećava), zatim izloženost nepoznatoj sredini i događajima i nesigurnost zbog ishoda liječenja.

Odlazak u bolnicu predstavlja stres za cijelu obitelj. Zato je u tim situacijama rad s roditeljima (savjetovanje roditelja) vrlo važan da bi se ublažili i njihovi problemi, tim više jer emocionalno stanje roditelja utječe na to kako se dijete osjeća.

Roditelje je važno informirati o prirodi bolesti djeteta, pružiti im potporu s ciljem umanjivanja njihove zabrinutosti i tjeskobe i dati im konkretne savjete u vezi s boravkom u bolnici i liječenjem.

Roditelji se uvažavaju kao aktivni sudionici u procesu njege i liječenja djeteta, a njihova uloga prepoznata je kao važan čimbenik koji uvelike pridonosi djetetovoj spremnosti na suradnju i konačnim rezultatima liječenja.

Uključivanje roditelja u njegu i liječenje djeteta podrazumijeva prethodnu edukaciju od strane medicinskog osoblja, što je važno i za nastavak njege i rehabilitacije koja slijedi nakon izlaska iz bolnice u slučajevima kad je ona potrebna.

Kako možemo djetetu olakšati boravak u bolnici

Postoji više načina da se djetetu olakša boravak u bolnici. Prije svega, to je provođenje adekvatne i pravovremene pripreme za dolazak u bolnicu i primjerena komunikacija s djetetom i njegovim roditeljima, a zatim i omogućavanje boravka roditelja u bolnici, bolnički okoliš prilagođen djeci, odgojno-obrazovni rad s djecom u bolničkim igraonicama i sobama, što manje promjene dnevne rutine kod manje djece, priprema za dijagnostičke i terapijske postupke koji očekuju dijete, organiziranje zabavnih aktivnosti, organizirane igre i sl.

Ukoliko je odlazak u bolnicu unaprijed planiran, treba provesti pripremu djeteta za boravak u bolnici sa svrhom bolje prilagodbe djeteta.

Sadržaj i način pripreme ovisit će o dobi djeteta, njegovom prethodnom iskustvu s liječenjem i o osobinama i potrebama pojedinog djeteta.

Dobro je da dijete prije dolaska na liječenje upozna prostor u kojemu će boraviti i osoblje koje će o njemu brinuti jer se na taj način smanjuje tjeskoba zbog odlaska u bolnicu.

Vrlo je važno u pripremi naglasiti nužnost i razloge bolničkog liječenja te privremenost boravka u bolnici.

 

Dolazak u bolnicu – što je važno (ne) reći djetetu?

  • bolnici, liječenju i zdravstvenom osoblju treba govoriti pozitivno da dijete odlazak u bolnicu ne bi shvatilo kao kaznu ili opasnost.
  • Djetetu ukratko objasniti što će se s njim događati (mjerenje temperature, vađenje krvi, medicinski pregledi, snimanja i sl.).
  • Ne treba govoriti djetetu da ga ništa neće boljeti, nego ga treba uvjeriti da mu se želi pomoći iako će mu ponekad biti teško.
  • Treba nastojati pred djetetom umanjiti osjećaj uznemirenosti i suzdržati se plakanja pred njim (jer će dijete zaključiti da je, ako se mama i tata boje, odlazak u bolnicu ozbiljna, možda i opasna stvar).
  • Ne smijemo lagati djeci o dužini traganja boravka u bolnici jer je to često unaprijed teško znati, a kažemo li mu nešto što se neće pokazati istinitim, izgubit ćemo djetetovo povjerenje pa će ono hospitalizaciju doživjeti kao napuštanje, prijevaru ili kaznu.

 

Što (ne) treba napraviti?

  • Zajedno s djetetom treba pripremiti njegove stvari i ponijeti njegovu najdražu igračku jer će ona umanjiti osjećaj odvojenosti od kuće i roditelja.
  • Roditelji trebaju ostati s djetetom dok se ono smjesti u krevetić jer će to pridonijeti osjećaju djetetove sigurnosti da roditelji znaju gdje se ono nalazi i gdje će ga naći.
  • Kad roditelji dijete dovedu na Odjel, nikako ne smiju otići a da se ne pozdrave s djetetom i ne kažu mu kad će ponovo doći i da će ga odvesti kući čim se izliječi. Koliko god dijete bilo uznemireno, ono će zapamtiti riječi roditelja jer njima najviše vjeruje.
  • Roditelji trebaju nastojati uspostaviti dobru komunikaciju sa zdravstvenim osobljem koje se brine o djetetu jer će ono tada imati više povjerenja u osoblje.
  • Roditelji trebaju pokušati ostati mirni kad su zabrinuti i uplašeni jer to djetetu ulijeva sigurnost i donosi smirenje.

 

 Kako se (ne) ponašati dok je dijete u bolnici?

  • Dijete treba posjećivati svaki dan, zato što su mu tada roditelji najpotrebniji. Ako ga roditelji ne mogu posjećivati svaki dan, treba dogovoriti da ga posjećuje neka djetetu poznata osoba. Redoviti posjeti, čak i ako su kratki, bolji su od jednog dana bez posjeta. Djeca koja nemaju posjete uskoro postaju naizgled mirna, ali to nije znak dobre prilagodbe već često znak duboke tuge.
  • Važno je ne obećavati djetetu ono što se ne može ispuniti jer je u takvim okolnostima dijete na to još osjetljivije.
  • Važno je ne sažalijevati dijete!
  • Klonite se uspoređivanja vlastita djeteta s drugom djecom!
  • Pohvalite dijete kad god za to ima povoda (prilike) – za njegovu hrabrost, izdržljivost i sl.
  • Ako je dijete tužno, treba ga poticati da priča o tome što ga tišti, brine, čega se boji… ne smijemo zanemarivati njegove osjećaje, umanjivati njegove probleme ili mu se rugati, bez obzira koliko je «veliko».
  • Djetetu treba pokazati da razumijemo njegovu žalost i njegove probleme.
  • Malo dijete često burno reagira na odlazak roditelja. Ponovni dolasci uvjerit će ga da nije ostavljeno i njegova reakcija će se uskoro promijeniti.

 

Povratak djeteta iz bolnice

Ponašanje djeteta po povratku iz bolnice može biti izmijenjeno. Razumijevanje djetetova ponašanja i ispravna reakcija roditelja i odgajatelja mogu te promjene u ponašanju ublažiti i učiniti kratkotrajnijima.

Reakcije male i predškolske djece mogu se očitovati u ponovno aktiviranom strahu od odvajanja, strahu od nepoznatih lica, većoj ovisnosti o roditeljima i u manjem stupnju samostalnosti nego prije. To se manifestira željom da je roditelj stalno prisutan, agresivnošću, nemirnim snom, nekontroliranim mokrenjem ili nekim drugim regresivnim oblikom ponašanja.

Koliko god je moguće, prema djetetu se treba ponašati uobičajeno. Ponašanje prema djetetu ne treba biti promijenjeno zbog njegove bolesti.

Pretjerana pažnja i popustljivost prema djetetu rezultira iskustvom da nikada nije tako voljen i pažen kao kad je bolestan, pa zbog toga duže vrijeme može reagirati izmijenjenim ponašanjem.

Humanizacija bolničkog liječenja

Osjetljivost na probleme bolničkog liječenja djeteta danas je značajno veća u odnosu na ne tako davnu prošlost. Danas su dječji odjeli otvoreni za roditelje i većina bolnica ne postavlja ograničenja posjećivanja djece. I kod nas je sve više bolničkih ustanova koje na dječjim odjelima omogućuju primanje majki s malim djetetom u bolnicu.

Iskustvo je pokazalo da prisutnost roditelja u bolnici uz dijete pridonosi djetetovoj prilagodbi na bolest i liječenje.

Humanizacija bolničkog liječenja koja se provodi kroz prepoznavanje i uvažavanje potreba i problema bolesnog djeteta i njihovih roditelja, uz sustavan i organiziran rad na usavršavanju komunikacije, postala je svakodnevnica.

Vrijeme kada se djetetu govorilo da ne ide liječniku, da neće ostati u bolnici, da mama ide «samo po sok» a zatim je više ne bi vidjelo, kad mu se tajilo da ide na operaciju i kada se dijete nepripremljeno podvrgavalo operativnim zahvatima i budilo napušteno, nemoćno, usamljeno i bez potpore roditelja, srećom – vrijeme je prošlosti.

Priprema za odlazak u bolnicu moguća je u slučajevima planiranih prijema

Mijenjanjem stavova kroz organizirane aktivnosti u odgoju djece – igru, čitanje slikovnica s temama odlaska u bolnicu, organizirano i osmišljeno posjećivanje dječjih bolničkih odjela, prorađivanje iskustva djeteta koje je boravilo u bolnici s ostalom djecom u grupi – pridonijet će učinkovitosti pripreme kod planiranih prijema, ali i ublažavanju stresa kad se radi o potrebi hitne hospitalizacije djeteta.